Hrvati će u starosnu mirovinu od 1. siječnja 2028. ići sa 67 godina, prijevremena mirovina penalizirat će se 0,3 posto po mjesecu i u nju će se moći ići najranije sa 62 godine.
Od 2018. kreće i prva faza poreza na nekretnine, a država do kraja polugodišta planira smanjiti javni dug za 200 milijuna eura kroz privatizaciju dijela državnih tvrtki kako bi uvjerila agencije da nam povećaju kreditni rejting.
Ovo je samo manji dio iz Nacionalnog programa reformi koji Vlada do kraja mjeseca šalje Europskoj komisiji koja ima rok do 15. svibnja ocijeniti reforme.
Vladin plan reformi, kako doznaje Jutarnji list, danas će se predstaviti i svim klubovima zastupnika vladajuće koalicije jer se već mogu čuti kritičari Vladina reformskog plana iz redova Domoljubne koalicije.
Kad je riječ o mirovinskoj reformi, izvori iz Banskih dvora napominju da je riječ o prijedlogu o kojem će se raspravljati. No, ono što se zna jest da se skraćuje rok za usklađivanje dobi za umirovljenje jer se ranije planiralo da se dob za starosnu mirovinu povećava 2038., a sada će se to dogoditi 10 godina ranije.
Ako, npr., imate zidara sa 41 godinom staža, on sa 61 godinom može ići u starosnu mirovinu. Ako ste visoka stručna sprema i ako ste u 25. godini završili fakultet, onda ćete raditi do 65. Izjednačavanje dobi za umirovljenje muškaraca i žena dogodit će se 2025., pojašnjavaju iz Banskih dvora.
Vlada uz mirovinsku planira i reformu zdravstva (smanjenje broja kreveta, reforma hitne službe, mreža sustava, spajanje odjela, smanjenje broja prekovremenih sati liječnika), uvođenje imovinskog cenzusa u sustavu socijalne skrbi, te izmjene u poreznom sustavu.
Kako pojašnjavaju izvori iz premijerova kabineta, prva faza poreza na nekretnine, koji će zapravo zamijeniti komunalnu naknadu, kreće od 1. siječnja 2018., a druga bi trebala krenuti od 1. siječnja 2020., kada će se utvrditi točna metodologija procjene vrijednosti nekretnina.
Ova Vlada, kao i prošla, ima namjeru prebacivati teret oporezivanja s rada na imovinu i kapital, pa se tako nakon detaljne analize, koja će se napraviti do srpnja, od iduće godine vjerojatno planiraju i nova rasterećenja dohotka.
Smanjenje javnog duga planira se već za prvo polugodište ove godine, odnosno prije srpanjske procjene dviju rejting agencija. Do tada se planira kroz privatizaciju prikupiti oko 200 milijuna eura, a do kraja godine ukupno 500 milijuna eura koji će se utrošiti na otplatu duga. Prodavat će se državne nekretnine, većinom stanovi, državna zemljišta, ali i udjeli u kompanijama u kojima država ima manji utjecaj.
Važan dio plana su i reforme u javnoj upravi. Planira se spajanje 13-ak agencija, informatizacija javne uprave, stimuliranje vrijednih te penaliziranje onih koji manje rade. Planira se i nastavak sustava prirodnog odlaska državnih službenika i namještenika - dvoje u mirovinu, jedan zaposlen, a poduzetnike će se rasteretiti ukidanjem parafiskalnih nameta od 330 milijuna kuna.
Državni ured za upravljanje državnom imovinom morat će svim javnim poduzećima naložiti da naprave srednjoročne planove poslovanja na osnovi kojih će se ocjenjivati rad uprava tih tvrtki, što će onda biti temelj stimulacije, destimulacije ili drugih mjera prema menadžmentu tih poduzeća. Čelnici će se birati na javnim natječajima ili head huntingom.
Ministarstvo uprave do jeseni će predstaviti tri modela za reformu jedinica lokalne i regionalne samouprave, a među tim prijedlozima bit će i onaj u kojem se pojedine općine i županije ukidaju ili spajaju.
