Share
Tweet
Share
Pošalji prijatelju

Dobivamo Registar stvarnih vlasnika hrvatskih tvrtki

U Ministarstvu financija posljednjih dana intenzivno rade na uvođenju Registra stvarnih hrvatskih pravnih osoba, odnosno tvrtki i kompanija, kako bi se učinkovitije mogli boriti protiv sve učestalijih poreznih prevara, pranja novca, utaja, pa i financiranja terorizma.

Dobivamo Registar stvarnih vlasnika hrvatskih tvrtki

Kako doznaje Jutarnji list, Hrvatska želi napraviti bazu podataka koja ne bi bila dostupna široj javnosti, već pravosudnim i poreznim tijelima, a iz koje bi bilo jasno tko stvarno stoji iza pojedine tvrtke ili kompanije.

Navodno je riječ o široj međunarodnoj akciji koja se intenzivirala proteklih dana s aferom Panama Papers. Drugi izvor za Jutarnji list je potvrdio da se o Registru počelo razgovarati i na nižim razinama unutar samog Ministarstva te da se već razrađuju načini kako bi se do njega moglo doći.

"Imali smo već sastanke na tu temu. Taj Registar bio bi dostupan samo pravosudnim i poreznim tijelima, a možda i na zahtjev javnosti, odnosno novinarima, no to još nije do kraja odlučeno", kaže neimenovani izvor. 

Sve više država diljem svijeta, naime, želi da podaci o vlasnicima kompanija u offshore zonama postanu dostupni pravosudnim i poreznim tijelima.

Osim računa u offshore zonama, Hrvatska ima problema i s raširenom pojavom poreznih prevara; sumnja se da je putem mreže fiktivnih tvrtki koje su se bavile trgovinom fiktivnim zlatom, sekundarnim sirovinama i poljoprivrednim proizvodima u razdoblju od dvije do tri godine "oprano" više od dvije milijarde kuna. Problema s tim pojavama imaju i ostale zemlje - primjerice, Italija iz koje su neki, čini se, "poslovanje" prebacili upravo u Hrvatsku, nakon što je Italija uvela strožu kontrolu.

Spora reakcija

Iako se i u Hrvatskoj kontrola u posljednjih godinu dana pojačala, pa je kao jedna od mjera uvedeno da Porezna uprava provjerava poštuju li domaće pravne i fizičke osobe propisano ograničenje naplate u gotovini u iznosu preko 105 tisuća kuna odnosno u poslovima s nerezidentima u vrijednosti većoj od 15 tisuća eura. Međutim, cijeli sustav presporo reagira na takve pojave kod kojih je karakteristično da se obavljaju u kratkom vremenskom roku, preko niz povezanih tvrtki kojima je teško ući u trag, pa i povezati ih s konkretnim fizičkim osobama jer često mijenjaju vlasnike, lokacije, tvrtke se prodaju putem oglasnika, a nakon što odrade takve nelegalne poslove u pravilu vlasnici nestaju i tvrtka se prebacuje na inozemnog državljanina kojem je, pak, nemoguće ući u trag.

Iza takvih društava ostaju milijunski porezni dugovi koje Porezna uprava zaračuna, ali naplati nula kuna, i tako, primjerice, raste državni dug.

Hrvatska naravno nije ni u tome izdvojeni primjer, te kao i druge države diljem svijeta ovih dana pokušava u suradnji sa susjedima detektirati najbolje mjere kojima bi se mogla suprotstaviti takvim ilegalnim aktivnostima. Afera Panama Papers razotkrila je, naime, stvarne razmjere te pojave; kako na računima u offshore zonama novac pohranjuju brojni moćnici diljem svijeta, izbjegavajući tako plaćanje poreza, skrivajući se iza raznih odvjetničkih društava, pa i tvrtki bez radnika i sjedišta, već samo s poštanskim sandučićem.

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.