Može li se neisplata plaće ili prekovremeni rad povezati s mobbingom ili je tu ipak riječ o nekim povredama dostojanstva radnika?
Stručnjaci mobbing definiraju kao oblik ponašanja pojedinca ili skupine osoba na radnom mjestu tijekom duljeg vremena, gdje se psihički zlostavlja drugu osobu. Zbog velikog raspona ponašanja koje ova definicija obuhvaća, stručnjaci smatraju da je najbolje govoriti o mobbing sindromu, piše tportal.
Sve počinje nerazriješenim konfliktom koji postupno prerasta u agresivne tendencije prema drugoj osobi s ciljem napada i kažnjavanja. Žrtve postaju jasno obilježene, izolirane i predmetom poruge na radnom mjestu te predstavljene kao problem u radnom okruženju.
Dok su zakonski okviri uznemiravanja i diskriminiranja nejasni, Udruga za pomoć i edukaciju žrtvama mobbinga u sklopu EU projekta "Pravo na rad bez mobbinga" objavila je prvi Priručnik o diskriminaciji i mobbingu u kojem se detaljno opisuje što je to mobbing i u kakvim se oblicima pojavljuje, kako se prepoznaje, koji su mu uzroci, a koja odgovarajuća zakonska regulativa, a potpisuju ga Mario Vinković, Snježana Vasiljević i Iris Gović Penić.
"Posljednjih godina je vidljivo kako se prepoznaje ovaj problem. No druga je stvar koliko se njih odlučuje za postupak jer strahuju za radno mjesto, s obzirom na to da on podrazumijeva konfrontiranje s poslodavcem, neovisno o tome tko je zlostavljač. Poslodavac je taj protiv kojega se mora pokrenuti spor, a vrlo je vjerojatno da takav pristup i način ostvarivanja pravne zaštite ljude dijelom odvlači od želje da je ostvare", kaže za tportal urednik i jedan od autora Priručnika, radnopravni stručnjak i voditelj Jean Monnet katedre za europsko radno pravo, pravo jednakosti i pravo ljudskih prava te Katedre radnopravnih i socijalnih znanosti na osječkom Pravnom fakultetu Mario Vinković.
Na području Europske unije tijekom prošle godine, prema rezultatima Šestog europskog istraživanja o uvjetima rada, 17 posto žena i 15 posto muškaraca bilo je izloženo negativnom društvenom ponašanju, sedam posto svih radnika navelo je kako su doživjeli neki oblik diskriminacije, a statistički pokazatelji uključili su i ponašanja vezana uz mobbing.
"Kada mislimo da je u pitanju samo jedna osoba koja je zlostavljana, ako to dugo traje, posljedice se šire na obitelj, radno okruženje. One počinju obolijevati, izbivati s posla, što je onda cjelokupni društveni problem zbog troškova bolovanja i liječenja takvih osoba. Zato je riječ o multidisciplinarnom problemu koji se kao takav već duže vrijeme izučava u svijetu", govori Vinković.
Danas se ozbiljno postavlja pitanje kako urediti ovo područje s obzirom na činjenicu da u Hrvatskoj postoji inflacija pravnih propisa. Treba li se ono rješavati kroz poseban zakon ili samo doraditi postojeći pravni okvir kroz Zakon o radu, Zakon o zaštiti na radu i Zakon o suzbijanju diskriminacije.
"Prije sam bio pristalica posebnog zakona. No posljednjih godina, s obzirom na to da promatram pravni sustav, a i iskustvo mi tako govori, mislim da bi možda bilo primjerenije postojeći pravni okvir doraditi. U Zakon o suzbijanju diskriminacije možda uvesti koju odredbu koja bi se ticala toga. Takvo rješenje imaju i neke druge zemlje. Nije nužno da imamo još jedan propis jer bismo doradom dobili nešto učinkovitiji pravni okvir", smatra Vinković.
