Primjena modela turističkih vaučera, na čijoj razradi ovih dana intenzivno radi ekipa ministra turizma Antona Klimana, nakon par godina tržišne adaptacije turizmu bi godišnje donijela novih 350 do 500 milijuna eura prihoda.
Također, omogućio bi se rast izravnog zapošljavanja za 8 do 12 tisuća ljudi, oko pet tisuća neizravnog zapošljavanja u vezanim djelatnostima, te otvorio potencijal za investicije u iznosu od milijardu do 1,5 milijarde kuna u sljedećih 4 do 6 godina, pokazale su analize Ministarstva turizma čije će rezultate ovog tjedna Kliman predstaviti ministru financija Zdravku Mariću.
Kako doznaje Poslovni dnevnik, turistički vaučer kao zamjena ili dopuna regresu, projekt je na kojem Kliman inzistira i želi ga razraditi u što većoj mjeri, kako bi, ako ga već sam nije stigao provesti, model bio dovoljno privlačan svim političkim opcijama na predstojećim parlamentarnim izborima.
U Ministarstvu smatraju da bi se modelom vaučera ne samo otvorile mogućnosti za razvoj turizma na kontinentu, već i povećala domaća potrošnja te regionalni razvoj u zapuštenim i opustošenim krajevima Hrvatske, kao što su Lika i Slavonija.
Ovog tjedna Kliman se tako sastaje s ministrom financija Zdravkom Marićem s kojim će podijeliti rezultate analize modela koji se može razviti u dva smjera, a jedna od opcija je da vaučeri zamijene regres. Naime, kako je poznato, turistički vaučer bi svojim zaposlenicima financirali poslodavci uz porezne olakšice, s tim da bi potrošnja iznosa bila moguća samo za turističke usluge (smještaj, hrana i piće i ostale rekreativno-kulturne usluge), i to u objektima na kontinentu odnosno na moru izvan sezone.
Ideja Ministarstva je da se vaučer uvede ili integracijom i povećanjem sadašnjeg regresa, ili odvojeno u odnosu na današnji regres, kao dodatni program.
Vaučer bi funkcionirao kao bankarska kartica, a u primjeni bi sudjelovala država kao regulator, banka kao serviser, dobavljač te poslodavac koji radnicima izdaje Vaučer/karticu do razine maksimalne vrijednosti. Predlažu se različiti iznosi maksimalne vrijednosti kartice, od 5 tisuća kuna u slučaju da se zadrži regres, odnosno 10 tisuća kuna u slučaju da se kartica uvede umjesto regresa.
“Primjenom maksimalnih 10 tisuća kuna, teoretski bi potencijal modela na oko 1,5 milijuna zaposlenih bio oko 15 milijardi kuna, no moguće je računati na njegovu iskoristivost na oko 30 do 35 posto, ili od oko 4 do 5 milijardi kuna realizacije.
To će dovesti do revitalizacije i razvoja kontinentalnih turističkih kapaciteta, kao što su terme, ruralni proizvod, avanturizam, gastronomija, ponuda na planinama, rijekama i jezerima, kao i boljeg korištenja primorske ponude izvan sezone te jačeg povezivanja poljoprivrede i turizma, posebno malih proizvođača (OPG)”, izjavio je ministar Kliman za Poslovni dnevnik.
Kliman ističe da je model hrvatskog turizma neodrživ na dugi rok te vapi za ozbiljnim restrukturiranjem s obale na kontinent. Izuzme li se, naime, Zagreb, kontinentalni turizam zahvaća tek oko 2 posto nacionalnog turističkog prometa, što je jedinstveni slučaj u globalnim uvjetima.
Poslodavci trenutačno na regres i slične pogodnosti plaćaju nešto manje od dvije milijarde kuna, a analiza Ministarstva pokazala je da bi se u modelu vaučera isti iznos godišnje slijevao samo na kontinent. Cilj je podići razinu udjela prihoda kontinentalnog turizma na srednji i dugi rok na najmanje 8-10 posto.
“Cilj nam je omogućiti i usmjeriti interes za domaća putovanja, podići razinu efikasnosti poslovanja postojeće ponude i imovine, ali i njezino širenje, modernizaciju, inovacije u pravcu stvaranja konkurentskog proizvoda i za inozemno tržište. Također, želimo time zaustaviti negativne procese iseljavanja kroz otvaranje novih mogućnosti za malo i srednje poduzetništvo”, kažu u Ministarstvu.
Uzor su im uspješne regije europskih zemalja koje su iskoristile svoje potencijale kontinenta, od Austrije i Njemačke, Španjolske i Italije do Rumunjske i Mađarske. Model bi trebalo razviti na način da bude poticajan i poslodavcima u vidu porezne olakšice.
