Hrvatski kupci svoje obveze u prosjeku podmiruju za 36 dana, što je za šest dana kraće u odnosu na prošlu godinu.
I dok je spomenuti rok na razini prosjeka za cijelu Europu, bitno je bolji od prosjeka za ostatak istočne Europe, pokazuju rezultati istraživanja "European Payment Practices 2016".
Istraživanje je provedeno za potrebe tvrtke za naplatu potraživanja EOS, anketiranjem 3.000 donositelja odluka iz 14 europskih zemalja, među kojima je i 200 hrvatskih.
Prema istraživanju, u Hrvatskoj se na vrijeme plati 78 posto računa. Njih 19 posto naplati se u dodatnom roku, koji u prosjeku iznosi 22 dana, a tek 3 posto su nenaplativa potraživanja, prenosi N1.
To predstavlja poboljšanje u odnosu na prošlu godinu, kada se u roku plaćalo 71 posto računa, njih 23 plaćalo se s prosječnim kašnjenjem od 55 dana, a 6 posto ih je ocijenjeno nenaplativima.
Znatno je smanjen udio nenaplativih potraživanja, a istraživanje pokazuje i da je kod računa koji se naplate izvan roka ili nikada ne naplate došlo do značajnog poboljšanja kod dužnika-tvrtki, čiji je udio takvih računa u lanjskom istraživanju bio 34 posto, a ove godine 23 posto. No, kod građana-dužnika udio je rastao s prošlogodišnjih 17 na 21 posto.
U usporedbi s ostalim europskim zemljama, Hrvatska po udjelu kasnih plaćanja, odnosno nenaplativih potraživanja s 22 posto ne odskače bitnije - u zapadnim je zemljama prosjek 20 posto, a u istočnima 26 posto. Slično je i kod dana prekoračenja roka - u Hrvatskoj se rok prosječno prekorači za 22 dana, u cijeloj Europi 21 dan, u zapadnoj 20 dana, a istočnoj 21 dan.
Također u Hrvatskoj su slični i uzroci zakašnjelih plaćanja, prema mišljenju vjerovnika. Kod dužnika-tvrtki to su najčešće privremeni nedostatak likvidnosti (52 posto), neispunjavanje obveza vlastitih kupaca (36 posto) te iskorištavanje kredita dobavljača (29 posto), dok se kod građana najčešće radi o problemima vezanima uz nezaposlenost (47 posto), prezaduženost (44 posto) ili privremeni nedostatak likvidnosti (33 posto).
Posljedice su također slične, pa i hrvatski i ostali europski poduzetnici smatraju da im kašnjenje plaćanja najviše uzrokuje izgubljenu dobit (36 posto), nedostatak likvidnosti (35 posto) i više troškove kamata (27 posto).
