I kakva je praksa u pojedinim europskim zemljama?
Hillary Clinton nije jedina Amerikanka koja je ovaj tjedan otišla na posao bolesna, umjesto da je ostala kod kuće. Unatoč dijagnosticiranoj upali pluća, demokratska predsjednička kandidatkinja učinila je ono što milijuni Amerikanaca čine svakog dana - ignorirala je sve simptome bolesti i odlučno odradila radni dan.
"Nikome nije dopušteno biti bolestan. Bolest je slabost", govori LeaAnne DeRigne, izvanredna profesorica socijalnog rada na Sveučilištu Florida Atlantic.
"Stav je 'Ja sam nezamjenjiv - ako se ne pojavim, posao se neće dobro odraditi.' No, tu je i zabrinutost time kako će vas doživjeti kao zaposlenika - može li se na vas računati ili ne. Bilo da ste previše na bolovanju ili zbog bilo čega odsutni, ne vide vas kao nekog pouzdanog", objašnjava DeRigne i napominje kako je u samoj srži Amerikanaca ideja dobrog i marljivog radnika.
A nije da i imaju izbora. Naime, radnicima u SAD-u zakon ne garantira plaćeno bolovanje.
Kvalificiranim radnicima dozvoljeno je uzeti do 12 tjedana za bolest ili rođenje djeteta bez straha da će ostati bez posla - i mnoge kompanije će omogućiti svom osoblju nekoliko dana bolovanja kao dio zaposleničkog paketa beneficija.
No ako se ne pojaviš na poslu, nećeš dobiti plaćen taj dan, što je kobno za milijune inače slabo plaćenih radnika, piše Jutarnji list.
Za razliku od SAD-a, u Nizozemskoj radnici mogu biti odsutni do dvije godine i primati 70 posto plaće čitav period.
U Europi je po tom pitanju najrigoroznija Velika Britanija gdje radnicima isplaćuju oko 88 funti tjedno (nešto manje do 800 kuna) punih 28 tjedana.
- U Njemačkoj radnici mogu biti odsutni do godinu i pol dana, no 100 posto plaće primaju prvih šest tjedana, a kasnije plaća pada na 70 posto pune.
- U Norveškoj i Danskoj 100 posto plaće radnici na bolovanju primaju do godine dana.
- U Švedskoj, Španjolskoj, Belgiji i Austriji radnici mogu biti odsutni do godine dana, a tijekom tog perioda dobivat će od 50 do 100 posto plaće.
- Francuska nudi 50 posto plaće pola godine.
- U Švicarskoj zakon o radu propisuje da poslodavac morati nastaviti plaćati radnike koji su na bolovanju najmanje tri tjedna.
- U Irskoj, bolovanje ovisi o svakom pojedinačnom ugovoru zaposlenika i poslodavca.
U SAD-u je gotovo četvrtina ljudi dobila otkaz ili im se time prijetilo zbog vremena koje su proveli bolesni ili brinući se za bolesnog člana obitelji.
"Situacija je posebice teška za žene koje obično brinu za djecu ukoliko se razbole, kao i za stare roditelje", govori DeRigne, čije istraživanje sugerira da neke obitelji potroše više novca na medicinske račune jer odgađaju liječenje umjesto da odmiruju.
No, čak i kada imaju mogućnost uzeti bolovanje, mnogi Amerikanci to ne čine.
"Osim ako ne radiš za državu, kada ti poslodavac kaže da je radno vrijeme od 9 do 17 sati, obično to znači od 8 do 19", govori za BBC Nicholas Scheeberger, 30-godišnji izvršni direktor prodaje iz Washingtona.
"To je nepisano pravilo. Tvoj šef ti neće reći da moraš ostati duže, no ako ćeš u 17 sati odlaziti s posla nećeš dugo potrajati. Ako se radi o nekom velikom klijentu ili seminaru, ukoliko nisi na samrti, ići ćeš na posao tog dana", zaključuje.
U Hrvatskoj naknada za bolovanje temelji se na prosječnoj neto plaći u razdoblju od šest mjeseci koji prethodi mjesecu u kojem je radnik bio bolestan. Naknada za bolovanje iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće ako je bolest posljedica rata, njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života, zbog transplantacije živog tkiva i organa, u slučaju medicinske izolacije i komplikacija tijekom trudnoće. U svim drugim slučajevima naknada za bolovanje iznosi 70% od osnovice za naknadu plaće.
Naknada za bolovanje isplaćuje se u cijelosti do oporavka ili do godine i pol dana, ovisno što nastupi ranije. Nakon tog razdoblja naknada se smanjuje za 50%. Međutim, nema smanjenja naknade za određene teške bolesti.
U slučaju njege članova uže obitelji, trajanje naknade za bolovanje varira od 40 do 60 dana (ovisno o dobi djeteta).
