Rastom realnog BDP-a u prvom i drugom tromjesečju ove godine stekli su se uvjeti iz Sporazuma o automatskoj primjeni osnovice iz siječnja 2009. godine.
Sindikati javnih službi podići će tužbe protiv države, vjerojatno do kraja godine, ne isplati li se razlika nastala rastom osnovice plaća slijedom porasta BDP-a za više od dva posto u dva kvartala uzastopno, dok sindikati državnih službi očekuju automatsko povećanje osnovice za plaće za šest posto od 1. siječnja 2017. godine, uz obvezu novih pregovora o osnovici u idućem razdoblju.
Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić izjavio je Hini da zaposlenima u javnim službama, na temelju sporazuma iz 2009. godine, osnovica za plaće treba biti vraćena na razinu od 5415 kuna bruto (sada iznosi 5108 kuna), te im plaće trebaju biti usklađene s rastom plaća u gospodarstvu u tom razdoblju, piše Poslovni dnevnik.
Sindikati od nove Vlade očekuje ispunjenje ovih obveza, a tužbe nisu u fokusu i ne bi trebale biti u normalnoj državi s normalnim pravosuđem, kaže Ribić.
"To nikome nije u interesu jer ćemo sigurno dobiti sporove, ako ne u politiziranom i korumpiranom hrvatskom pravosudnom sustavu, onda sigurno na europskoj razini za 7 do 8 godina. Našim članovima odgovara da sada dobiju novac, pa bi suludo bilo da to ide na sud", ističe Ribić.
Dobiju li sindikati spor, hrvatske javne financije pretrpjet će velik udarac, što sindikati ne žele, pa bi najbolje bilo postići realni dogovor i vidjeti koje su mogućnosti, poručuje Ribić koji trenutno ne može reći kada očekuje početak pregovora.
Što se tiče ukupnog iznosa koji bi trebao biti isplaćen javnim službenicima, a spominje se između 1,8 i čak 7 milijardi kuna - ovisi o metodologiji po kojoj se računa kada je rast BDP-a iznosio 2 ili više posto, odnosno kada stupa na snagu obveza povećanja plaća.
Po njegovim riječima radi se zapravo o tri koraka - prvi je vraćanje osnovice na razinu iz 2009., drugi usklađivanje plaća u javnim službama i gospodarstvu, a treći dostizanje pravedne cijene rada za javne službenike.
Ribić podsjeća da je još 2009. godine, prema sporazumu s bivšim premijerom Ivom Sanaderom iz 2006., trebao uslijediti rast plaća od 6 posto, no država tada nije imala novaca pa je ispunjenje te obveze odgođeno, a sporazumom je isplata razlike plaća odgođena za vrijeme kada bude dovoljno novca u proračunu.
Smatramo da smo time pomogli državi u krizi, rekao je Ribić i upozorio kako, dođe li do rasta plaća u gospodarstvu, treba uskladiti odnose kakvi su bili prije krize, kako zaposleni u javnim službama ne bi bili oštećeni. U proteklih sedam godina gospodarstvo je ipak nešto raslo, a javnim službama su plaće zamrznute ili su čak smanjene, kaže Ribić.
Klik na cijeli članak.
