Depresija je danas jedan od glavnih uzroka radne nesposobnosti, a pretpostavlja se da će do 2020. godine biti drugi uzrok obolijevanja stanovništva, odmah iza kardiovaskularnih bolesti.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a antidepresivi su već sada najpropisivaniji lijekovi u Hrvatskoj, istaknula je Alma Mihaljević-Peleš, predstojnica Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb, gdje je jučer obilježen Svjetski dan mentalnog zdravlja.
Predstojnica Klinike za psihološku medicinu Marijana Braš građane poziva da više pozornosti posvete prepoznavanju skrivenih simptoma i somatskih smetnji – kroničnih bolova, bolova u leđima i želucu, problema koji su često samo "maskirana depresija", piše Večernji list.
U Hrvatskoj od depresije boluje 19 posto žena i 10 posto muškaraca
U Hrvatskoj od depresije boluje oko 19 posto žena i oko 10 posto muškaraca. Da je depresija u porastu, vidi se i po potrošnji antidepresiva koji su najčešće propisivani lijekovi u Hrvatskoj.
Zahvaljujući lijekovima u Hrvatskoj smo smanjili stopu suicida, ali nismo spriječili razvoj bolesti, kaže Mihaljević-Peleš.
Depresija je danas jedan od glavnih uzroka radne nesposobnosti, a pretpostavlja se da će do 2020. godine biti drugi uzrok obolijevanja stanovništva, odmah iza kardiovaskularnih bolesti. Zbog veće biološke sklonosti kod žena će depresija izbiti na prvo mjesto.
Trendove potvrđuju i podaci Eurostata koji pokazuje porast broja depresivnih bolesnika u Europi, što Mihaljević Peleš tumači posljedicom ubrzanog načina života i stresnih situacija koje zahtijevaju maksimalne napore.
Istaknula je važnost prevencije, koja uključuje zdravu prehranu, fizičku aktivnost te kvalitetne odnose u obitelji i na radnom mjestu. "Preduvjet svega je materijalno blagostanje jer bez njega nema ni dobrih odnosa. Kada postoji materijalno, onda postoji i socijalno blagostanje u kojemu se manje obolijeva od depresije", kaže. To se vidi i po sve većem broju pacijenata koji traže psihijatrijsku pomoć u Hrvatskoj nakon početka gospodarske krize, 2008. godine.
U obilježavanju Svjetskog dana mentalnog zdravlja u KBC-u Zagreb sudjelovala je Klinika za psihološku medicinu, čija je predstojnica Marijana Braš upozorila da u Hrvatskoj ima puno neliječenih osoba koji nose elemente PTSP-a od rata i teških životnih trauma.
Samo trećina bolesnika traži pomoć
"Jako je puno takvih slučajeva. Samo trećina bolesnika na kraju zatraži pomoć, a od njih manji dio ustraje u liječenju i prepoznaje simptome", rekla je Braš dodavši da na Klinici za psihološku medicinu KBC-a Zagreb liste čekanja nisu preduge, a primaju pacijente iz cijele Hrvatske.
Svjetski dan mentalnog zdravlja od 1992. obilježava se 10. listopada u više od stotinu zemalja svijeta, a ove je godine posvećen psihološkoj prvoj pomoći u prevenciji posttraumatskog stresnog poremećaja i transgeneracijske traume.
Tijekom tjedna po zagrebačkim školama održavat će se interaktivne radionice i okrugli stolovi. Cilj je osvijestiti mlade, ali i ostale dobne skupine, o važnosti održavanja mentalne higijene i pravodobnog komuniciranja o narušenom mentalnom zdravlju.
