Gotovo svi ekonomski pokazatelji ukazuju da bi ovo bi trebala biti vrlo dobra godina za hrvatsko gospodarstvo.
Ne bude li većih nepredvidivih šokova, hrvatski BDP mogao bi porasti više od 3% na godišnjoj razini, a to bi značilo da bismo dvije godine zaredom rasli brže od prosjeka gospodarstava EU članica, piše Jutarnji list.
Zadaća nove administracije je stvoriti uvjete da se tako nastavi i u budućnosti tj. da podigne stopu potencijalnog gospodarskog rasta.
Pad nezaposlenosti i povećanje broja zaposlenih
U 2016. svjedočili smo vidljivom dinamiziranju hrvatske ekonomije. Sve sastavnice BDP-a značajnije su rasle: od potrošnje kućanstava, preko investicija, uvoza, izvoza, a u konačnici i državne potrošnje.
Dinamiziranje gospodarskih aktivnosti najbolje je osjetio državni proračun: punio se bolje od svih očekivanja pa je tako, unatoč većoj potrošnji, zabilježeno osjetno smanjenje deficita proračuna.
Nezaposlenost je snažno pala i kroz čitavu godinu je, prema podacima HZZ-a, u prosjeku bilo 40-50 tisuća manje nezaposlenih u odnosu na isti period prethodne godine.
Još važnije, zaposlenih je, prema podacima HZMO-a, bilo između 20 i 30 tisuća više (ovisno o promatranom mjesecu).
Ipak, značajno veći pad broja nezaposlenih sugerira da se trend izrazitije negativne neto migracije nastavio i u 2016.
Snažnim padom nezaposlenosti i istovremenim ulaskom u fazu izrazitijeg gospodarskog oporavka (koje zahtijeva novo zapošljavanje), pregovaračka moć radnika znatno raste. Nikakvi zakoni i sindikati ne mogu štiti radnika bolje od konkurencije tj. kada radnici imaju široki izbor: poslodavci moraju uložiti znatno veći napor kako bi zadržali postojeće i privukli nove zaposlenike.
Ovi procesi se već događaju i to je bilo vidljivo prošle godine, naročito u gospodarskim granama koje najbrže rastu i kod kojih se već pojavljuje manjak radne snage (npr. sezonski radnici u turizmu mogu posvjedočiti kakva su "prava" imali do prije par godina, a kakvi uvjeti im se nude i mogu li pregovarati o plaći danas).
Prognoza za 2017.
U ovoj godini je za očekivati je da će se rast zaposlenosti nastaviti, nezaposlenost još jače smanjivati (nastavak emigracije, iako vjerojatno slabijim tempom), a to će nužno dovesti do rasta plaća: prvo u deficitarnim zanimanjima, a zatim i ostalim sektorima.
U ovoj godini također se očekuje povratak inflacije tj. porast opće razine cijena. Izgledno je da će tome pridonijeti vanjski faktori, ali jednako tako i domaći (intenziviranje investicijske aktivnosti te rast osobne potrošnje kao posljedica rasta neto plaća, rasta zaposlenosti, potrošačkog optimizma i sl.). HNB očekuje da će u 2017. inflacija iznositi 1,6%.
Ova će biti naročito zanimljivo štedišama u bankama. Naime, kamatne stope koje građani mogu dobiti na nova štedna oročenja, u slobodnom su padu već 4 godine. Danas su prosječne kamatne stope na nove kunske depozite oko 1,3% (ako se izdvoje samo kamatne stope na dugoročna oročenja, vidi se da ni one ne prelaze 1,9%), a prosjek na eurske depozite svega 0,7% (na dugoročna oročenja oko 1%)!
Drugim riječima, ako inflacija ubrza na očekivanih oko 1,5%, štediše će se u ovoj godini suočiti s negativnim realnim prinosom na štednju!
Pad kamatnih stopa nije bio toliki problem za štediše dok smo posljednje 3 godine bili u deflaciji tj. dok smo svjedočili laganom padu opće razine cijena. No, sad se značajno mijenjaju okolnosti: iz deflacije prelazimo na osjetnu inflaciju, a kamatne stope na depozite će u najboljem slučaju ostati na sličnim niskim razinama na kojima su danas. Kad se ovome doda da bi prinose na štednju u hrvatskim bankama trebalo gledati i prilagođenu za rizik države, ekonomska opravdanost držanja štednje poprima dimenziju više.
Kako god, 2017. bi trebala biti dinamična, uzbudljiva i u globalu vrlo dobra godina za hrvatsko gospodarstvo.
