Veće porodiljne naknade od 1. 7., usklađivanje radnog vremena vrtića prema roditeljima, dječji doplatak za svu djecu - dio je pronatalitetne politike.
Najviše zanimanja izazvao je jedinstveni dječji doplatak jer on znači da bi ga primali i najbogatiji, no ukinule bi se porezne olakšice za djecu. A one su za većinu veće od mogućeg iznosa doplatka.
Mrvice za najmanje - tako bi se mogla nazvati ideja da država ukine porezne olakšice na plaćama za djecu i svima uvede jednak iznos dječjeg doplatka.
Obitelj iz Donjeg Miholjca takvu ideju ne smatra dobrom.
"Treba dječji doplatak uvesti kao što je u Njemačkoj, ako smo Europska unija neka nama bude kako je tamo. Kum je rekao da je tamo 180 eura. Ako žele da nešto od ove države ostane. Ako ne, svako sebi, pasoš u ruke i van", kaže Mario Stanković za N1.
Njemački model, tzv. Kindergeld, ideja je za kojom se povodi i Ministarstvo demografije. Ideja je nastala i prije porezne reforme, no nije se stigla razraditi prije 1. siječnja, kažu.
"Sada u plaći svatko od nas ima osobni odbitak u odnosu na broj djece koji imaju. Kako raste plaća, tako raste i osobni odbitak. Iz tih nekih do 2 milijarde kuna bi mogli ići u transformaciju i peglanje nepravde", kaže Marin Strmota, državni tajnik u Ministarstvu za demografiju.
Ako se uzme tih 1,9 milijardi kuna koliko iz proračuna otpada na porezne olakšice za djecu i pridoda milijardu i 450 milijuna, koliko država sada troši na dječji doplatak, matematika pokazuje da bi u sustavu jedinstvenog dječjeg doplatka bilo 311 kuna mjesečno po djetetu. No u Ministarstvu kažu da izračun još nemaju.
"Do 2019. napravili bi novi sistem dječjeg doplatka gdje on ne bi imao kriterij socijalne naknade već pronatalitetne i gdje bi se ispravila nepravda da oni bogatiji imaju veću olakšicu nego oni koji imaju manju plaću", kaže Strmota.
Evo i primjera na zagrebačkoj obitelji s jednim djetetom, ako dječji doplatak bude 311 kuna.
Roditelj koji zarađuje 4 tisuće kuna dobiva 80 kuna porezne olakšice. Kada im se uzme tih 80 kuna i kompenzira s 311, za njih je 231 kuna više u budžetu. No, izračun na prosječnoj hrvatskoj plaći od 5600 kuna pokazuje da je porezna olakšica 460 kuna, pa univerzalni dječji doplatak za tu obitelj znači 149 kuna mjesečno manje. Na veće plaće još više.
Ipak, ekonomski analitičar Damir Novotny slaže se da olakšicu za djecu treba odvojiti od plaće i problem riješiti po njemačkom modelu. Mišljenja je da je cijeli socijalni sustav prerazvijen i previsok u odnosu na razvijenost naše zemlje.
Da će se ideja o jedinstvenom dječjem doplatku itekako morati dodatno razraditi, razmisliti o imovinskom cenzusu koji se zasad ne spominje ili pak pronaći nove milijune, pokazuje i podatak da je trenutni dječji doplatak koji primaju najsiromašnije obitelji u prosjeku 365 kuna, odnosno 50-ak kuna više nego što bi mogao iznositi univerzalni doplatak.
