Prema istraživanju za neradnu nedjelju izjasnilo se 94 posto građana u kontinentalnoj Hrvatskoj, 88 posto u Primorju, Lici, Dalmaciji i jugu Hrvatske dok je u Zagrebu 87 posto građana za uvođenje slobodne nedjelje.
Devedeset posto građana Hrvatske smatra da bi trebalo uvesti neradnu nedjelju u trgovinama - rezultati su to istraživanja javnog mnijenja o uvođenju neradne nedjelje te navikama kupovanja nedjeljom napravljenog u suradnji zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir i tvrtke MediaNet, a koje Petir predstavlja na okruglom stolu 'Slobodna nedjelja i dostojanstveno radno vrijeme' koji je upravo započeo u hotelu Arcotel Allegra u Zagrebu.
Potaknuta praksom drugih europskih zemalja te poraznom činjenicom da se Hrvatska nalazi na samom vrhu ljestvice zemalja po radu nedjeljom (čak 36,7 posto hrvatskih radnika radi nedjeljom, dok je europski prosjek 25,3 posto), Petir je odlučila potaknuti javnu raspravu kako bi se hrvatskim građanima osigurala neradna nedjelja, piše tportal.
Prema istraživanju za neradnu nedjelju izjasnilo se 94 posto građana u kontinentalnoj Hrvatskoj, 88 posto u Primorju, Lici, Dalmaciji i jugu Hrvatske dok je u Zagrebu 87 posto građana za uvođenje slobodne nedjelje.
Istraživanje je obuhvatilo i navike kupovanja nedjeljom, a pokazalo se da za razliku od Primorja, Like, Dalmacije i Istre gdje nedjeljom kupuje 61 posto građana u kontinentalnoj Hrvatskoj 54 posto njih ne odlazi u kupovinu nedjeljom, a u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji njih 46 posto.
Nedjeljom kupuje 53 posto građana, najviše onih od 31 do 40 godina (61posto), a najmanje kupuju oni od 61 i više godina (41 posto). Iako većina ispitanika povremeno kupuje nedjeljom (54 posto), oni koji su za uvođenje neradne nedjelje u malom broju kupuju svake nedjelje (12 posto).
Od onih koji se protive uvođenju neradne nedjelje 79 posto njih posjećuje trgovine nedjeljom. Kad se navode razlozi kupovine, građani najčešće kupuju nedjeljom jer im nešto ponestane ili nedostaje, a potrebno im je.
Petir se u svom uvodnom izlaganju referirala i na strah od porasta nezaposlenosti uvođenjem neradne nedjelje. Tumačeći podatke Eurostata, Petir pojašnjava kako se zaposlenost u nespecijaliziranim maloprodajnim trgovinama zapravo smanjila u zemljama članicama EU koje nemaju zabranu rada nedjeljom, dok je trend sasvim suprotan u zemljama koje zabranjuju rad nedjeljom - u nekima od njih zaposlenost je porasla za čak 16 do 21 posto.
'Broj zaposlenih u trgovinama na malo u Hrvatskoj smanjio se također za 12,5 posto. Dužim radnim vremenom trgovina rastu troškovi zaposlenika i drugi vezani troškovi, pa je za očekivati i rast cijena u trgovinama koje rade nedjeljom. Unatoč tvrdnji pojedinih trgovaca i trgovačkih lanaca kako im je promet nedjeljom najveći i ukoliko se ukine radna nedjelja da će bilježiti značajne gubitke te da će morati otpuštati radnike, demantiraju ih podaci Porezne uprave koja je zabilježila u 2015. godini da je promet ako gledamo sve pravne osobe ukupno najveći petkom te da je nedjeljom gotovo 50 posto manji promet u odnosu na petak', pojašnjava Petir.
