Hrvatski zavod za zapošljavanje u ožujku 2016. donio je odluku prema kojoj osobe uključene u mjeru stručnog osposobljavanja više neće imati pravo na bolovanje. Odnosno, ako tijekom mjeseca koriste bolovanje, naknada će im biti umanjena za dane provedene na bolovanju.
Ta odluka HZZ-a sukladna je Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju, gdje je definirano da se osobama koje se nalaze na stručnom osposobljavanju novčana pomoć i putni troškovi isplaćuju razmjerno broju dana prisutnosti na osposobljavanju.
Međutim, iako je spomenuti zakon stupio na snagu 2013., HZZ ga počinje provoditi tek 2016. Do sada se zakon odnosio samo na osobe koje su trenutno uključene u mjeru, ali HZZ je odnedavno počeo tražiti povrat novca i od osoba koje su s korištenjem SOR-a počele 2013. godine, a tijekom SOR-a su koristile bolovanje, javlja portal Srednja.hr koji donosi priču o Branki koja je mjeru stručnog osposobljavanja koristila od ožujka 2013. do kraja veljače 2014.
Međutim, prije par dana HZZ joj je poslao zahtjev za povratom sredstava u iznosu višem od 1300 kuna, jer je tijekom stručnog osposobljavanja koristila bolovanje, a naknada joj je bila isplaćena i za dane koje je provela na osposobljavanju.
"Ukupno sam bila 20 dana na bolovanju u periodu od godine dana, provjerila sam kod svog doktora opće prakse. Ja sam svoje bolovanje koristila kada stvarno nisam bila sposobna za rad", kaže Branka za Srednja.hr.
Iako je tada postojala odredba u Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju, prema kojoj se korisnicima SOR-a naknada isplaćuje sukladno broju dana provedenih na osposobljavanju, HZZ je u svoje tadašnje ugovore implementirao stavku prema kojoj nema sankcija ukoliko je trajanje bolovanja manje od 30 dana. U Brankinom slučaju, četiri godine nakon Zavod se predomislio i Zakon počeo primjenjivati sa zakašnjenjem.
"Obavijest sam dobila 14. lipnja 2017. godine, s tim da je navedeno da sam se oglušila na dopis koji mi uopće nije dostavljen, od 5. svibnja 2017. Znam za još dvije osobe kojima su poslali tu obavijest. Jedna od njih je bila sa mnom na stručnom osposobljavanju. Njoj su poslali obavijest mjesec dana ranije i njoj je iznos duplo veći jer je bila duže na bolovanju", priča Branka.
Mišljenja je da se Zakon ne bi trebao primjenjivati retroaktivno, a posebice zato što je u vrijeme kada se ona osposobljavala, novčana pomoć na stručnom osposobljavanju iznosila 1600 kuna.
"Ne mislim uplatiti taj iznos od preko 1.300 kuna, jedino ako mi isplate razliku retroaktivno od 12.000 kuna jer smo mi sudjelovali u istom programu kao i polaznici kojima je sada plaćeno 2.620 kuna za obavljanje istog posla. Isto tako, noviji polaznici imaju plaćen prijevoz od samog početka osposobljavanja, što kod nas nije bio slučaj. Mislim da su nama prijevoz tek počeli uplaćivati nakon tri mjeseca. Još jedna stvar na koju nas nitko nije upozorio je da prvu plaću ne dobijete odmah sljedeći mjesec, nego smo nakon dva mjeseca dobili dvije plaće. Ne znam da li se do sada išta promijenilo po tom pitanju. Meni je i dalje enigma zašto im je trebalo tri godine da se aktiviraju", kaže Branka.
Svjesna je zakonske odredbe iz 2013. na koju se HZZ poziva, ali joj je nejasno zašto odmah nije primijenjena na nju i njene poznanice.
"Nakon što smo donijeli liječničke doznake za tekući mjesec, mjesečna naknada se mogla odmah umanjiti na sljedećoj plaći. Razgovarala sam s kolegicom, i ona se složila, potpisali smo ugovor, sve stoji neka se i ne plati bolovanje, ali to se moglo onda odmah razjasniti. Možda se moglo dogovoriti da te dane odradimo naknadno, odnosno da nam se pauzira to stažiranje dok smo bolesni. Normalno da nam je sve to zbunjujuće jer smo potpisali minimalno dva ugovora na početku, jedan s ustanovom gdje smo se osposobljavali i jedan s HZZ-om", objašnjava Branka.
Klik na cijeli članak.
