Njemačka kancelarka često je znala koriti članice s juga Europe da premalo rade, no na zapadu se radnici dulje odmaraju.
Slično kao i novi francuski predsjednik Emanuel Macron, hrvatska je Vlada najavila da će iduće godine krenuti u izmjenu Zakona o radu, ali osim neodređene tvrdnje kako radne uvjete treba dodatno fleksibilizirati, zasad nema drugih detalja o mogućim promjenama. Hrvatska je prije ulaska u EU obavezala poslodavce da radnicima osiguraju najmanje 20 radnih dana godišnjeg odmora, no kolektivnim ugovorima može se ugovoriti i više.
Zakonski minimum
Primjerice, radnici javnog sektora imaju pravo na godišnji do 30 dana te 10 dana plaćenog dopusta za osobito važne potrebe (zakonski je minimum 7 dana, na primjer za rođenje djeteta, seljenje, smrtni slučaj, bolest u obitelji).
Prema Direktivi o radnom vremenu iz 1993. godine, kad je o godišnjim odmorima riječ, nijedna članica EU ne može imati manje od četiri tjedna odnosno 20 radnih dana godišnjeg odmora, a 18 od 28 članica EU taj su minimum prenijele u svoja nacionalna zakonodavstva, dok je deset država dodalo poneki dan, i to jedan Norveška, po dva dana Portugal i Španjolska, četiri dana Malta, a po pet Austrija, Danska, Francuska, Italija, Luxemburg i Švedska, pa u tim državama nitko ne može imati manje od 25 dana godišnjeg.
Velika Britanija zakonom je obavezala poslodavce da radnicima osiguraju 28 dana plaćenog odmora, no ta broj uključuje i osam dana državnih praznika. Prije nego što je vlada takvu obavezu unijela u zakon, britanski su poslodavci državne praznike ubrajali u dane godišnjeg odmora.
Jednako tako, povrh zakonskog minimuma, u svim se državama članicama EU ugovaraju i dodatni dani odmora, ovisno o dobi i uvjetima rada, a pokazalo se da su njemački poslodavci po tom pitanju široke ruke. Njemačka kancelarka Angela Merkel nekoliko je puta ukorila zemlje s “juga Europe” da im radnici prerano odlaze u mirovinu i dugo se odmaraju, no Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta Eurofound provela je istraživanje koje je pokazalo da se njemački i danski radnici najdulje odmaraju tijekom jedne kalendarske godine i to u prosjeku 30 dana. Na trećem su mjestu Talijani s 28 dana godišnjeg, što i nije kraj ako se plaćenim danima godišnjeg odmora pribroje plaćeni državni blagdani.
Hrvatska nije bila uključena u to istraživanje koje je također pokazalo da Nijemci tijekom godine koriste još 10 državnih praznika tako da se njihov fond plaćenih neradnih dana diže na 40.
U prosjeku, zaposleni u EU imaju 10,5 dana plaćenih državnih praznika i 24,8 dana godišnjeg odmora. Jug Europe zaostaje za zapadom, pa tako grčki radnici tijekom godine koriste 23 dana godišnjeg odmora i 10 dana praznika, Portugalci 22 dana odmora i 11 dana praznika. Hrvati uz 20 dana minimalnog godišnjeg odmora imaju 14 plaćenih praznika.
Izvor: Večernji list
