"Svi u obitelji bavimo se ovim poslom i znamo na svojoj koži da je moguće i raditi i zaraditi te pristojno živjeti."
Na obiteljskom gospodarstvu obitelji Šulog u Donjoj Bistri raste preko 50 različitih vrsta egzotičnog voća i povrća, u cijelom svijetu poznatom po svojim ljekovitim svojstvima.
"Uzgajamo finger limetu iz Australije, goji bobice s Tibeta, peruansku jagodu s Anda, graviolu iz Kolumbije, babako iz Ekvadora, haskap iz Japana, mini kivi iz Sibira, jakon iz Perua i Čilea i mnoge druge biljke. Imamo preko 300 vrsta citrusa kao što je juzu naranča iz Japana, okinawa slatki krumpir iz Japana i s Havaja, mongolska borovnica iz SAD-a, marakuja iz Zanzibara", nabraja Ivan Šulog koji zajedno sa suprugom Martinom Perešin Šulog vodi gospodarstvo, a u posao jer uključena i uža, pa i šira obitelj, piše Zadovoljna.hr.
Mnogi od njihovih proizvoda u Hrvatskoj uspijevaju bolje i obilnije nego u domicilnim zemljama, što vrijedi i za sve popularniji kivano koji potječe iz pustinje Kalahari, dok je Novi Zeland prvi svjetski proizvođač, a Hrvatska se zbog svoje makroklime i mikroklime te karakteristika tla pokazala idealnom za uzgoj ove egzotične kulture.
Plodovi uzgojeni kod nas imaju čvršću koru i puno se bolje mogu čuvati, odnosno skladištiti, što zbog kratkog vijeka biljke nije moguće postići u drugim zemljama. Kod indijanske banane, koja se uzgaja u Sjevernoj Americi, u postupku oprašivanja potrebno je na stabla stavljati pokvareno meso. U Hrvatskoj to nije slučaj. Indijanska banana obilato rodi i brzo raste pa neka stabla kod nas u šestoj godini daju preko 50 kilograma ploda, dok u SAD-u nikada nije zabilježen takav urod niti na starijim stablima.
"Mini guava kod nas rodi četiri puta godišnje, i to po 4000 plodova na stablima starima četiri godine, dok je u domicilnim zemljama to moguće tek dva do tri puta. Avokado sa Šolte rodi tri puta godišnje, dok na ostalim područjima gdje se uzgaja rodi samo jednom", ističe Martina Perešin Šulog.
Zahvaljujući obitelji Šulog i njihovu pothvatu, jedino je u Hrvatskoj moguće kušati sladoled od crnog češnjaka vrhunske kvalitete, biljke dobro poznate Korejancima i Kinezima koji ga smatraju poklonom dugovječnosti stvorenom po recepturi dobivenoj od samih bogova, ali ne mogu proizvesti tako kvalitetan crni češnjak, između ostalog toksičan za 14 vrsta stanica karcinoma, kao što se može u Hrvatskoj. Pročitajte i kako se pravilno jede češnjak.
Kakvo se blago nalazi na gospodarstvu Šulogovih govori i činjenica da egzotično voće i povrće sadrži nekoliko puta više hranjivih tvari od biljaka koje se tradicionalno uzgajaju u Hrvatskoj.
Proizvodnja egzotičnog voća vrlo je konkurentna klasičnim kulturama, ne traži ogromne površine, modernu i skupu mehanizaciju, a pruža brojne prednosti od visokog prihoda i malog angažmana. Za neke kulture potrebno je svega tri puta godišnje pokositi travu i 15 dana provesti na njivi, dok berba traje 15 dana.
Ovo je jedan od načina da se spriječi iseljavanje ljudi te da se oživi proizvodnja u Hrvatskoj. Mladi ljudi dobili bi priliku baviti se zanimljivim poslom koji bi im omogućio da ostanu u svojoj državi i zarađuju svoj kruh. Ne bi trebali iseljavati u Njemačku, Kanadu ili Irsku. Smatramo to odličnim izborom s obzirom na to da se svi u obitelji bavimo ovim poslom i znamo na svojoj koži da je moguće i raditi i zaraditi te pristojno živjeti, zaključuju Martina Perešin Šulog i Ivan Šulog.
Link na cijeli članak.
