Od tri kategorije financijske imovine u RH, uvećana je vrijednost samo u mirovinskim fondovima.
Iako je građanima Hrvatske financijska imovina prošle godine porasla u skladu sa stopom rasta u istočnoj Europi, to je prije svega zasluga snažnog razduživanja, pokazuje 8. Izvješće o svjetskom bogatstvu osiguravajuće kuće Allianz.
S prosječnih 9100 eura financijske imovine - u što Allianz ubraja štednju u banci, vrijednosnice te imovinu u mirovinskim fondovima i osiguranjima - Hrvatska je ostala na 33. mjestu od 53 države u istraživanju, između Letonije i Litve.
Neto financijska imovina u hrvatskim kućanstvima narasla je za 7,5 posto u 2016., što je gotovo identično stopi rasta članica EU iz istočne Europe od osam posto.
Solidni rezultati mogu se pripisati praktički jednom određenom razvoju situacije, a to je sve veće smanjenje dugova, stoji u istraživanju.
Naime, kućanstva u Hrvatskoj lani su uspjela smanjiti svoje dugove za nevjerojatnih 5,3 posto, a u posljednjih pet godina, tijekom kojih je rast duga uvijek bio negativan, dugovi su smanjeni za više od 10 posto. Time se omjer duga smanjio za šest postotnih bodova i pao na 37 posto, što je još uvijek iznad regionalnog prosjeka od 33 posto (za članice EU-a).
No, zato je s druge strane zabilježen skroman rast financijske imovine od 3,3 posto. Od tri kategorije imovine - bankovnih depozita, vrijednosnih papira te imovine iz osiguranja i imovine mirovinskih fondova - samo je u potonjoj zabilježen rast od gotovo devet posto.
Udjel te vrste imovine u portfelju narastao je na 25 posto, što je više nego dvostruko u posljednjem desetljeću. Ovaj visoki postotak imovine iz osiguranja i imovine mirovinskih fondova kućanstava u Hrvatskoj jedini je takav u istočnoj Europi te je na istoj razini kao u zemljama zapadne Europe, primjerice Austriji.
Na vrhu ljestvice dogodila se promjena u odnosu na 2016., jer je SAD s trona zbacio Švicarsku. Imovina Amerikanaca iznosi 177.210 dolara po stanovniku, a Švicaraca 175.720 dolara.
Izvor: Poslovni.hr
