Share
Tweet
Share
Pošalji prijatelju

Njemački proračun zabilježio rekordan višak u prvoj polovici godine

Saveznici, susjedi i međunarodne institucije često kritiziraju njemačku nesklonost povećanju domaćih ulaganja, tvrdeći da bi pomogla smanjiti ogroman njemački trgovinski višak.

Njemački proračun zabilježio rekordan višak u prvoj polovici godine

Njemačka je u prvoj polovini godine zabilježila rekordan proračunski višak, pokazali su službeni podaci državnog statističkog ureda, uz nastavljen snažan rast gospodarskih aktivnosti. Ukupni je višak u razdoblju od siječnja do lipnja iznosio 18,3 milijarde eura, izvijestio je Destatis.

U cijeloj 2016. godini višak je iznosio gotovo 24 milijarde eura. Prihodi od poreza, doprinosa i ostalih izvora uvećani su u prvih šest ovogodišnjih mjeseci 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine, dosegnuvši 724 milijarde eura. Isti je postotni rast zabilježen i u stavci potrošnje, koja je iznosila 705 milijardi eura, prenosi Index.

Proračunski višak

Ukupna je vrijednost BDP-a u prvoj polovini godine iznosila 1.600 milijardi eura, što znači da je proračunski višak iskazan udjelom u BDP-u iznosio oko 1,1 posto.

"Proračuni saveznih, područnih i mjesnih vlasti ponovo su crpili podršku iz povoljnih trendova na tržištu rada i u gospodarstvu, te iz politike suzdržane potrošnje", zaključili su u Destatisu.

Upozorili su ipak da iz brojki za prvu polovinu godine ne treba izvoditi zaključke za cijelu godine budući da jednokratni faktori mogu značajno utjecati na javne financije.

Saveznici, susjedi i međunarodne institucije često kritiziraju njemačku nesklonost povećanju domaćih ulaganja, tvrdeći da bi pomogla smanjiti ogroman njemački trgovinski višak.

U odvojenom su izvješću statističari danas potvrdili da je njemački BDP u drugom tromjesečju porastao 0,6 posto, što znači da je blago usporio u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca kada su aktivnosti porasle 0,7 posto.

Snažan skok osobne i javne potrošnje u razdoblju od travnja do lipnja i veća ulaganja u kapitalnu robu i gradnju upućuju na zaključak da je ključni oslonac rastu bila domaća potražnja.

Uvoz je u promatranom razdoblju porastao snažnije od izvoza, za 1,7 posto u odnosu na 0,7 posto u stavci izvoza, čime je vanjskotrgovinska razmjena blago smanjila vrijednost BDP-a u drugom tromjesečju.

Vlada zasad ustraje u opreznoj procjeni da će u cijeloj 2017. godini gospodarstvo porasti 1,5 posto.

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.