Hrvatska Vlada i Hrvatska narodna banka u zagrebačkom hotelu Westin predstavljaju Strategiju uvođenja eura u Hrvatskoj. Konferencija je okupila domaću gospodarsku i političku kremu, a na njoj su bili prisutni gotovo svi ministri iz vlade Andreja Plenkovića, koji je otvorio skup.
"Hrvatska ima dva ključna koraka - postati dio šengenskog prostora, a naša je ambicija da budemo spremni za to 2019. godine. Drugi važan element tema je današnje konferencije, a to je pristupanje eurozoni. Ne želim licitirati datumom, ali mislim da je realno da 2020., godina hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, bude godina onoga što se naziva ERM-2", najavio je premijer Plenković. Naime ERM-2 je kratica za europski tečajni mehanizam.
"Idemo transparentno, otklanjamo mitove i strahove. Ispunjavajući program reformi, učinit ćemo sve napore da Hrvatska u dvomandatnom razdoblju Sabora i Vlade postane članica eurozone", rekao je.
Hrvatska je u svom ugovorom o pristupanju EU već rekla 'da' eurozoni, podsjetio je.
Građani će, rekao je, vrlo konkretno osjetiti euro. Više neće biti tečajnog rizika, a i smanjit će se kamate za financiranje građana i poduzeća. Postat ćemo primamljiviji ulagačima i turistima, piše tportal.
'Cijene u eurozoni u posljednjih 12 godina narasle su 23 posto, a u Hrvatskoj 31 posto. U isto vrijeme u zemljama s eurom bruto plaće rasle su puno brže nego u Hrvatskoj. Stoga ne stoje slogani koji upućuju na krivi zaključak da ćemo dobiti europske cijene i hrvatske plaće. Taj mit treba razbiti', dodao je.
Što mislite o uvođenju eura u Hrvatskoj 2020. godine, možete odgovoriti u anketi.
Drugo pitanje koje se postavlja je zašto baš sada: 'Hrvatska, zahvaljujući fiskalnim i makroekonomskim rezultatima koje smo postigli u zadnje dvije godine, ima priliku pokrenuti taj proces, a uvjeti su povoljni. Odgovornom politikom omogućili smo početak smanjenja javnog duga. Sve smo to postigli u godini kada je gospodarstvu prijetila najveća kriza od osamostaljivanja. Ponekad imam dojam da velik broj ljudi nije svjestan posljedica koje su mogle nastupiti oko Uskrsa ove godine", rekao je Plenković.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić rekao je kako je cilj Vlade i države napraviti prvi korak, a to je pokretanje procedure ulaska u europski tečajni mehanizam.
Otklonio je sumnje da će cijene snažno rasti ako uvedemo euro jer su u usporedivim zemljama one tek minimalno porasle nakon njegova uvođenja. Stoga možda ne bi bilo loše da se jedno vrijeme cijene iskazuju i u eurima i u kunama, dodao je.
"Procijenili smo da bi u Hrvatskoj taj porast cijene trebao iznositi 0,2 postotna poena. Više će ga osjetiti oni u višoj dohodovnoj kategoriji jer će rasti cijene ugostiteljskih, kulturnih i rekreativnih usluga", rekao je guverner.
Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, istaknula je kako Hrvatska i dalje raste sporije od socijalističkih država.
"Produktivnost rada je niža nego u Njemačkoj, ali imamo pozitivan trend. Hrvatski radnik raspolaže sa sve više i više kapitala. Ukupna produktivnost ima negativan nagib i to pokazuje zašto moramo provoditi strukturne reforme. Ne samo zbog pristupanja euru, jer to samo uvođenje neće riješiti", rekla je Dalić.
Poseban panel bit će posvećen efektima uvođenja eura na gospodarstvo i građane. Izlaganja i panel-diskusije u programu konferencije ponudit će kvalitetnu podlogu za očekivanu raspravu, a održat će se uz sudjelovanje uglednih predstavnika akademske zajednice, poduzeća, banaka, nekoliko udruženja i udruga te nositelja novčane i ekonomske politike.
Izvor: tportal
