Share
Tweet
Share
Pošalji prijatelju

Treba li zabraniti rad nedjeljom?

Inicijativa o ukidanju rada nedjeljom, koja je u Hrvatskoj pokretana već dva puta, pokreće se i treći put.

Treba li zabraniti rad nedjeljom?

Razlozi su baš kao i prethodna dva puta isti, a vjerojatno su ohrabreni i događajima u Poljskoj u kojoj je parlament prošlog tjedna odobrio prijedlog zakona o postupnom ograničavanju rada nedjeljom, prenosi Net.hr 

Pokretači inicijative traže veću zaštitu radničkih prava kao i pravo na dostojanstven život. Iz Udruge Lipa pak kažu kako se na ovom području može nešto popraviti, no takva zabrana neće donijeti poboljšanja u sustavu rada, dok Udruga U ime obitelji optužuje SDP da sprječava zakonsku zaštitu radnica i radnika koji neplaćeni moraju raditi nedjeljom.

Kako je za Net.hr istaknuo fra Božo Vuleta, ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira koji je začetnik inicijative, rad nedjeljom izravno ili neizravno loše utječe na obiteljsko zdravlje, utječe na slabljenje povezanosti obitelji kojoj niti jedan dan u tjednu ne dopušta da ostvaruje svoju primarnu svrhu, a to je zajedništvo svojih članova. Također, kako napominje, radnici koji rade nedjeljom za taj rad nisu adekvatno plaćeni.

Zabrana rada nedjeljom pokušala se provesti u Hrvatskoj već dva puta, no Ustavni ju je sud 2004. i 2009. godine ukinuo. Da u Hrvatskoj postoji široko slaganje o ovoj problematici dokazuje i novoosnovani Savez za neradnu nedjelju, koji traži da se od iskorištavanja zakonski zaštiti više od 180.000 radnika zaposlenih u trgovinama, od čega je više od 100.000 žena.

Zaštita dostojanstva radnika

Fra Božo napominje kako cilj ove inicijative nije vjersko pitanje te kako inicijativa nije nastala kao rezultat promišljanja o načinima kako da Crkva ponovno okupi vjernike već je glavni razlog zaštita radničkih prava te dostojanstvo čovjeka.

‘Ako ljudi rade sedam dana u tjednu, uz to bezbroj prekovremenih radnih sati, najčešće neplaćenih, ako je radnik na raspolaganju poslodavcu 24 sata dnevno, ako radnici rade gotovo sve nedjelje i blagdane u godini, ako im je za to satnica ponižavajuće povišena samo za nekoliko kuna, ako je najveći broj tih ljudi zaposlen na određeno vrijeme, ako nisu u takvim okolnostima u stanju nijedan dan u tjednu biti zajedno sa svojom obitelji – zar to ne ponižava i njihovo ljudsko dostojanstvo’, upitao je fra Božo.

Dodaje i kako je među onima koji rade nedjeljom najveći broj žena te da je u takvim okolnostima licemjerno govoriti o demografskoj revitalizaciji Hrvatske.

‘Te žene u takvim okolnostima ne samo da ne mogu primjereno odgajati svoju djecu, već se u brojnim slučajevima teško odlučuju i za sklapanje braka, za prvo dijete ili više djece’, dodaje fra Božo koji se pita tko će sutra raditi ako nam je demografska slika sve lošija.

Napominje kako poslodavci nisu glavni krivci ovakvog stanja već krivica leži u zakonima koji im omogućuju da se ponašaju prema radnicima na način na koji se ponašaju. Loši su zakoni, dodaje, te ih je potrebno što prije mijenjati. Prvo što će napraviti u ime Hrvatskoga saveza za nedjelju je uputiti zajednički apel poslodavcima da maksimalno reduciraju radno vrijeme na Badnjak kako bi se njihovi djelatnici mogli primjereno pripremiti za obiteljski blagdan Božića.

‘Rad nedjeljom nema smisla zabranjivati’

Iz Udruge Lipa se ne slažu s inicijativom o potpunoj zabrani rada nedjeljom.

‘Umjesto da razmatramo načine kako da još više radimo, da zaposlimo onu polovicu naroda koja je bez posla, mi donosimo inicijative prema kojima bismo radili još manje. Sustav se svakako može promijeniti na bolje, problemi se mogu riješiti doradom zakona konkretnim zakonskim rješenjima kojima će se regulirati broj radnih sati i dostojanstveno plaćanje radnika, osobito onih čiji rad uključuje rad nedjeljom, no općenito rad nedjeljom se ne može zabraniti’, kazao nam je Davor Huić iz udruge Lipa.

Pita se što će biti s ostalim radnicima, ako je ova inicijativa Udruge za nedjelju usmjerena isključivo na djelatnice i djelatnike u trgovinama?
‘U sustavu je previše ljudi koji rade nedjeljom. Što će biti s onima koji rade na održavanju infrastrukture, tu su liječnici, vatrogasci, radnici u elektranama, u kafićima i restoranima. U sustavu je puno više ljudi koji rade nedjeljom od 180.000 zaposlenih u trgovinama. Stoga ne vidim razlog zbog čega bi se rad nedjeljom zabranjivao’, kazao je predsjednik Udruge poreznih obveznika Lipa, Davor Huić.

Dodaje kako bi, ako je ova inicijativa usmjerena na radnička prava, a ne na opću zabranu rada nedjeljom, ona trebala biti usmjerena na oštriju regulaciju poslodavaca, na to da se radniku koji obavlja posao koji uključuje rad nedjeljom plati taj rad prema zakonu i da taj radnik ostvari pravo na slobodan dan, odnosno da njegov ukupan broj radnih sati kroz tjedan ne prelazi zakonski propisanu normu od 49 sati.

‘To je stvar osobnog izbora i ne vidim razlog da se takav rad, kao općenito rad nedjeljom, zabrani. Ne možete prestati živjeti jedan dan u tjednu. Sve se rješava ekonomskim rastom, a zabrana rada nedjeljom ograničavanje je rada’, zaključuje Huić.

Cijeli tekst pročitajte na Net.hr

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.