Svaku situaciju koju doživimo kao izazov ili prijetnju nazivamo stresorom.
Stres je bolest 'tihi ubojica' od koje obolijeva sve više poduzetnika, prenosi Večernji.hr
'Stres predstavlja reakciju tijela na bilo koji podražaj, pozitivan ili negativan. Svuda je oko nas i utječe na sve, ali načini nošenja sa stresom su različiti. Za nekog pojedina situacija može biti izazov, a za nekog izvor stresa; određene tehnike nošenja sa stresom za jednu osobu mogu biti učinkovite, a za drugu neprihvatljive. Nema ispravnog odgovora. Općenito, riječ stres koristimo kad se osjećamo preplavljenima nizom situacija s kojima se teško nosimo.
Svaku situaciju koju doživimo kao izazov ili prijetnju nazivamo stresorom. Pojedini stresori motiviraju nas i dobri su za nas, a zovemo ih eustres. Bez stresa naši bi životi bili poprilično dosadni i besmisleni. No, kad stresor ima znatan utjecaj na tjelesno i mentalno zdravlje, odnosno kad negativno utječe na naš život, govorimo o distresu. Ako procijenimo da su naše vještine i sposobnosti adekvatne da se nosimo sa situacijom, tada tu situaciju nećemo doživjeti kao stresnu. Ako procijenimo da nemamo dostatne sposobnosti nošenja sa situacijom, tada ćemo za tu situaciju reći da je stresna' – objašnjava doc. dr. sc. Lovorka Brajković, klinička psihologinja.
Stres bez sumnje utječe, objašnjava nadalje, na naše misli, osjećaje i ponašanje. O načinu na koji se svatko od nas nosi s tim situacijama ovisi hoćemo li osjećati ljutnju, tjeskobu, depresiju, nesigurnost, poteškoće u pamćenju, umor, zbunjenost te se ponašati loše u smislu nezdravog načina života, više pušiti, piti, lošije se hraniti. Upućuje i na podatak da su razlozi više od polovice posjeta liječniku upravo zdravstvena stanja prouzročena stresom.
Ta stanja predstavljaju jedan od češćih uzroka bolovanja, ozljeda i nezgoda na radu, smanjene produktivnosti. Svi smo mi izloženi stresu, a on ponekad može biti motivator i poticaj da bolje obavimo određene zadatke. No, najčešće, stres nam otežava adekvatno funkcioniranje, pogotovo ako smo dulje izloženi stresu. Nadalje, istraživanja također upućuju na to da stres utječe na razvoj niza bolesti i stanja poput glavobolja, debljine, astme, želučanih problema, depresije i tjeskobe, a dovodi i do ubrzanog starenja. Čak i „mali“, svakodnevni stresori ostavljaju određene posljedice na naš organizam. Istraživanja su pokazala da iznenadni akutni stres, posebice ako u nama izaziva intenzivnu ljutnju, može dovesti do srčanog udara, aritmije ili čak iznenadne smrti.
No, važno je istaći da se ovakvi ishodi češće javljaju kod osoba koje već imaju određenih srčanih problema, iako ljudi često i ne znaju da imaju problem dok akutni stres ne izazove srčani udar ili nešto još gore. Kada stres počne utjecati na našu sposobnost da živimo normalnim životom i ako dugo traje, postaje još opasniji. Što stres dulje traje, pod većim smo rizikom da razvijemo neki zdravstveni problem; možemo se osjećati umorno, dekoncentrirano, razdražljivo bez nekog osobitog razloga. Pod utjecajem stresa postojeći se problemi intenziviraju i pogoršavaju – objašnjava dr. Brajković dodajući da je stres rizičan faktor za niz bolesti kod ljudi koji imaju neku podlogu.
Ne čude je, kaže, oprečni rezultati brojnih istraživanja o povezanosti rizika i razvoja raka te stresa. Neki se sa stresorima učinkovito suočavaju, neki suprotno, što često rezultira nebrigom o vlastitom zdravlju. Stoga stres kao takav jedino možemo promatrati kao medijatornu varijablu koja posreduje u razvoju bolesti.
Izvor: Večernji.hr
