Hrvatska vlada trebala bi provesti plan da postupno udvostruči iznos novca koji građani plaćaju u mirovinske fondove kako bi pomogli sanirati gubitke u mirovinskom sustavu, kazao je u utorak predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima Damir Grbavac za Reuters.
Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka izjavile su kako, uz ostale reforme, Hrvatska treba reformu mirovinskog sustava ako želi osigurati dovoljno zdravo gospodarstvo da se pridruži eurozoni.
"Mirovinski fondovi mogu pridonijeti održivosti mirovinskog sustava zavisno o tempu postepenog povećanja uplata u fondove koji bi, prema planu, trebali iznositi 10 posto bruto plaće", kaže Grbavac koji je i predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog fonda.
Porezni obveznici sada uplaćuju pet posto bruto plaće u obavezni mirovinski fond te 15 posto u državnu blagajnu kao dio sustava međugeneracijske solidarnosti.
Razne Vlade su obećavale povećati doprinose i uvesti druge reforme otkad su predstavljeni privatni mirovinski fondovi 2002., ali analitičari tvrde da je vlast opetovano doživljavala neuspjeh u provođenju dugoročnih i vjerojatno nepopularnih mjera koristeći se "flaster potezima".
U ovom trenutku fondovi ulažu većinu svoje imovine u hrvatski dug i samo 10 posto u strane investicijske instrumente. Više od 40 posto državne potrošnje za mirovine – oko 36 milijarde kuna na godinu, trenutno dolazi iz poreznih prihoda budući da doprinosi iz sustava međugeneracijske solidarnosti ne zadovoljavaju potrebe, osobito ako se u obzir uzmu niska stopa zaposlenosti i velik broj umirovljenika.
Na kraju prošle godine imovina četiriji obaveznih mirovinskih fondova dosegla je 91,9 milijardi kuna što je 26 posto BDP-a.
"Prema tom udjelu, nakon Švicarske, Hrvatska je na vrhu ljestvice zemalja srednje Europe. Međutim, naš ključni problem su ograničene mogućnosti ulaganja u zemlji", kazao je Grbavac.
U ovom trenutku fondovi ulažu većinu svoje imovine u hrvatski dug i samo 10 posto u strane investicijske instrumente.
"Naša izloženost stranoj imovine mogla bi malo porasti, ali glavnina ulaganja mora biti fokusirana lokalno i zato bismo voljeli vidjeti ekspanziju na tržištu kapitala kroz nove brzorastuće tvrtke, osobito one u IT sektoru koje su orijentirane prema stranim tržištima. Sada je najdinamičniji sektor turizam, ali razmatramo nove mogućnosti u energetskom sektoru i prometnoj infrastrukturi", zaključio je Grbavac.
Izvor: Lider
