Unatoč kroničnom nedostatku sestara, još je na snazi zabrana zapošljavanja.
U Hrvatskoj danas na 100.000 stanovnika ide 449 medicinskih sestara, odnosno jedna sestra na 222 stanovnika, što je 50 posto manje od prosjeka EU-a.
Prema nekim procjenama, u zdravstvenim ustanovama nedostaje oko 12.000 medicinskih sestara. Samo u KBC-u Zagreb nedostaje ih između 600 i 700.
Nedostajat će ih i više jer je u posljednjih pet godina, od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, 926 sestara i tehničara otišlo iz Hrvatske, a još toliko zatražilo je dokumente radi odlaska u inozemstvo. Da paradoks bude veći, unatoč drastičnom nedostatku medicinskih sestara, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na burzi je trenutačno 979 medicinskih sestara.
Kako piše Glas Slavonije, medicinske sestre u Hrvatskoj sa svim dodacima za smjenski rad, noćni rad i dežurstva vikendom dobiju mjesečnu plaću, ovisno o radnom mjestu, od 2500 do 6000 kuna. Istodobno, medicinskim se sestrama primjerice u Švedskoj nudi plaća od 2600 do 3500 eura. No daleko od toga da odlaze zbog novca.
Glavni razlog je nezadovoljstvo uvjetima rada i nepriznavanje njihovih kvalifikacija u hrvatskom zdravstvu.
U hrvatskom zdravstvu trenutačno radi 39.000 sestara i tehničara, od kojih je njih oko 10.500 završilo dodiplomski ili diplomski studij sestrinstva. Ukupni podaci govore da je u Hrvatskoj više od 10.000 visokoobrazovanih sestara, a neke od njih su i s doktoratima, što hrvatski zdravstveni sustav ne prepoznaje. Ukratko, magistrama sestrinstva ne preostaje ništa nego posao tražiti vani, ili raditi kao da nikada nisu ni studirale.
S druge strane, srednjoškolsko obrazovanje sestara jedino u Hrvatskoj traje pet godina i potpuno je neprimjereno za nastavak školovanja na visokoobrazovnim ustanovama.
"I dalje postoji zabrana zapošljavanja koju nijedan ministar do sada nije ukinuo" upozorava Ankica Prašnjak iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara. Zbog toga postojeće medicinske sestre i tehničari moraju raditi mnogo više od očekivanog. Predstavnice udruga sestara tvrde da sestre u Dalmaciji, primjerice u Dubrovniku, radije konobare nego da rade u zdravstvenom sustavu.
Udruge sestara predlažu izmjene pravilnika koji onemogućavaju zapošljavanje sestara u hrvatskim bolnicama, bolje uvjete rada, priznavanje njihovih stručnih kvalifikacija i povoljne stambene kredite kako bi mogle zasnovati obitelji u Hrvatskoj.
Izvor: Net.hr
