Hrvatska predvodi među europskim zemljama u kojima mladi najkasnije odlaze iz roditeljskog doma.
25-godišnji Josip i njegova mama stanuju kao cimeri. On je na petoj godini fakulteta, povremeno pronađe posao te s 25 godina već polako razmišlja o samostalnom životu, ali svjestan je da će to pričekati još neko vrijeme.
"Većina poslova je na određeno, kratki ugovori, prekarni rad, ili stvari poput SOR-a (stručno osposobljavanje, op.a), niske plaće. Mislim da je teško očekivati, suludo tražiti od mladih ljudi da se rano osamostaljuju kao što je to primjer u zapadnoj Europi," kaže za Dnevnik.hr.
Uklapa se tako u statistiku, po kojoj je Hrvatska na dnu Europe. Najviše mladih, koji stanuju s roditeljima do 34. godine, osim u Hrvatskoj ima i u Slovačkoj, Grčkoj, na Malti i u Italiji. Najranije se osamostaljuju Šveđani, Danci i Luksemburžani.
"Cijene stanova, pa čak i malih garsonijera su po 200 ili više eura, i kad se to usporedi s naknadom koja se dobiva za SOR što je 2600 kuna, jasno je da se osoba neće odlučiti na tako nešto", priča Josip.
Dodatni problem
Muškarci s roditeljima ostaju do 33. godine, a žene do 30. Posljednjih godina pojavio se još jedan problem.
"Kad se ova kriza već udomaćila nekoliko godina, pokazalo se da dio mladih tvrdi da ostaju u roditeljskom domu da bi i oni pomogli roditeljima jer i jedni i drugi ne zarađuju dovoljno", kaže sociologinja Vlasta Ilišin.
U nedostatku pravih demografskih mjera koje će riješiti ovakve probleme i preokrenuti trendove država nastavlja mladima plaćati pola rate kredita za stan, u prve četiri godine otplate. Nova runda subvencija kreće najesen.
"Jedna su ti krediti, a druga je izgradnja POS-ovih stanova. Evo, danas smo na Krku postavili kamen temeljac za novih 30 stanova. Mislim da trebaju samo dvije stvari mladi - trebaju dobar posao, i trebaju si riješiti krov nad glavom", rekao je ministar graditeljstva Predrag Štromar.
Eh, da je to samo tako…
