Povodom oštrih kritika vladi RH od strane poslodavaca, o nedostatnoj poreznoj reformi Index je popričao s čelnom ženom Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordanom Deranjom.
Mnogi je ocjenjuju jednom od najmoćnijih poslovnih žena u hrvatskom biznisu, ali i onom koja je konačno podvukla crtu pod blag, dodvornički odnos poslovne zajednice prema državi.
Kako ocjenjujete prijedloge poreznih izmjena, što je za vas najpozitivnije, a što najnegativnije?
Pozitivno je što se ide u daljnja porezna rasterećenja gospodarstva i građana. Zadovoljni smo podizanjem praga za oporezivanje plaća po stopi od 36 posto sa 17.500 na 30.000 kuna kao i smanjenjem stope PDV-a u pojedinim kategorijama hrane. Međutim naša očekivanja su bila veća.
S obzirom na kroničan nedostatak radne snage posebice je bilo važno ići u snažnije porezno rasterećenje plaća kako bismo to rasterećenje mogli preusmjerili u neto plaće radnika. Pritisak na rast plaća se nastavlja, ali prostor za daljnji rast iz dobiti je gotovo iscrpljen jer ugrožava daljnji razvoj pa i održivost poslovanja.
Naša su očekivanja oko rasterećenja gospodarstva bila puno veća od ovoga koje donosi ukidanje dvaju doprinosa uz povećanje onoga za zdravstvo. Jasno je da povećanje zdravstvenog doprinosa neće riješiti problem u zdravstvu bez ozbiljnih promjena unutar tog sektora. Smeta nam što se povećava stopa izdvajanja dok se s druge strane ništa ne poduzima da bi se troškovi smanjili, odnosno da bi se poslovalo racionalnije i učinkovitije uz bolju zdravstvenu uslugu za građane. Isto tako svjesni smo da Ministarstvo financija ne može ići u snažnije rasterećenje gospodarstva i građana ako se ozbiljno ne zadire u troškovnu stranu proračuna. A rashodi nastavljaju rasti.
Kao najpozitivnije u prijedlogu poreznih promjena ekonomski analitičari su istaknuli dobru naznaku smjera u kojem vlada RH želi ići (smanjenje poreza). Bilo kakva porezna smanjenja su dobra, pogotovo PDV-a na pelene i hranu jer će to ostaviti novac u novčaniku građana s najmanjim primanjima. Slažete li se da je to najpozitivnije ili smatrate da je to nešto drugo?
Podržali smo smanjivanje stope PDV-a na određene proizvode i predložili i proširenje kategorija proizvoda koje bi trebale biti obuhvaćene nižom stopom na bezreceptne lijekove, prerađevine od svježeg i smrznutog svježeg mesa, mliječnih proizvoda, novine i tiskovine, javni prijevoz putnika, prvu isporuku građevina i renovacija stambenih prostora, luke nautičkog turizma, smještaj i ugostiteljske usluge itd. No smatramo da se moralo ići u snažnije rasterećenje plaća kao i da uz poreze treba smanjivati i neporezna davanja. Naravno, 13. plaća, nagrade ili topli obrok kao potezi neće odjednom riješiti problem nedostatka radnika, ali će sigurno biti jedan dobar korak u tom smjeru.
U komentarima građana na istup HUP-a se vidi da oni još uvijek odgovornima za loše stanje hrvatskih radnika smatraju poslodavce. Otprilike u smislu: "Plačete sad kad je došla voda do grla i nitko više neće raditi za tri tisuće kuna." Koja je vaša poruka javnosti - tko je odgovoran za loše stanje radnika, niske plaće i prekarijat koji vlada u Hrvatskoj?
Neću reći da nema loših poslodavaca, kao što ima loših politika i loših radnika, ali to nije većina i nije prevladavajuća praksa. Poslodavci koji ne posluju odgovorno trebaju biti sankcionirani od strane nadležnih institucija jer su odgovornim poslodavcima nelojalna konkurencija. Hrvatska je po gospodarskim pokazateljima na dnu Europe i kada se uspoređujemo s drugima kod nas je bitno teže poslovati.
Već ste naveli zahtjeve HUP-a koji bi mogli napraviti preokret u poslovnoj klimi Hrvatske. Koji je od tih za vas najvažniji? Možete li navesti primjer kako bi to djelovalo na prosječnu plaću?
Ja sam napravila, temeljem ove porezne reforme, kalkulaciju za svoju tvrtku. Na masu plaća od 850.000 kuna ušteda ukidanjem dvaju doprinosa i povećanjem zdravstvenog doprinosa je 5100 kn - govorimo o mjesečnoj uštedi na nivou tvrtke. Imamo sto zaposlenika pa na njih razdijelite tih 5100 kuna. Nemojte reći da je to 50 kuna jer nije. Imajte u vidu da na 50 kuna idu doprinosi i porezi što je u konačnici povećanje plaće za negdje oko 30 kuna. To je premalo da bi imalo vidljivog efekta. Naši zahtjevi su među ostalim obuhvatili i smanjenje stope poreza na dobit na 12 % za sve poduzetnike; smanjenje stope poreza na dohodak s 24 % na 14 %, a s 36 % na 30 %, proširenje neoporezivih primitaka koji se mogu isplatiti ili omogućiti radnicima (pravo na topli obrok, uplate za dodatno zdravstveno osiguranje, smještaj radnika), povećanje iznosa već neoporezivih primitaka (prigodne nagrade te dnevnice).
Što mislite o ukidanju rada nedjeljom? Kako bi to djelovalo na radnike u trgovini, a kako na trgovinu i gospodarstvo Hrvatske?
Naglasak je kad se govori o radu nedjeljom uvijek na trgovini, a ne uzimaju se u obzir i ostale djelatnosti i zaposlenici koji također ne mogu biti za stolom sa svojim obiteljima. Smatram najpoštenijim da zainteresirane strane sjednu za stol i stave na papir za i protiv, s obzirom na to da Ustavni sud svaki put poništi takve odluke. Manje sredine same nalaze rješenje, primjer smo svi vidjeli. Treba vidjeti što to znači za naš turizam koji je sezonskog karaktera i traje tri-četiri mjeseca i što znači ako se sve trgovine nedjeljom zatvore. Treba vidjeti što to znači u jednom Zagrebu u kojem je velik broj turista tijekom cijele godine. Treba postojati dijalog i vrlo ozbiljne, argumentirane analize prije odluka koje mogu imati značajan horizontalni utjecaj. Ono što je neosporno jest da rad nedjeljom mora biti adekvatno plaćen kao i da radnici moraju imati zakonom zajamčeno vrijeme za odmor.
Izvor: Index
