Oni koji rade u prosjeku će za svoj rad dobiti 6206 kuna, koliko je iznosila prosječna neto plaća u srpnju, odnosno 8420 kuna bruto.
Premda je ulazak u članstvo Europske unije i micanje barijera prema kretanju rada izazvao val migracija u većini članica, val od 230.000 građana koji su iselili od 2013. do danas, snažno je zatreslo i domaće tržište rada.
Službena statistika o nezaposlenosti naizgled nije loša. Stopa registrirane nezaposlenosti pala je sa 19,4 posto krajem 2014. godine na 8,5 posto u kolovozu ove godine što su razine koje analitičari nazivaju prirodnom nezaposlenošću za Hrvatsku. Bio bi to dobar pokazatelj da podaci o zaposlenosti ne bacaju drugačije svjetlo. Zaposlenost je rasla zajedno s oporavkom bruto domaćeg proizvoda pa onda od listopada prošle godine krenula silaznom putanjom, piše Poslovni.hr.
Aktivna radna snaga
Od 4,2 milijuna građana koji su po popisu stanovništva 2011. živjeli u Hrvatskoj, po podacima Državnog zavoda za statistiku krajem kolovoza ove godine radno aktivnog stanovništva bilo je 1,57 milijuna, a među njima posao je imalo tek oko milijun i 215.000 građana. Kad se iz računice oduzmu učenici, studenti i umirovljenici, ispada da je oko milijun radno sposobnih građana izvan tržišta rada te da niti ne traže posao.
U Hrvatskoj tako samo 57 posto radno aktivnog stanovništva radi, jedino Grčka ima lošije pokazatelje od nas, dok primjerice taj postotak u Češkoj ili Estoniji iznosi 72 posto.
Pritom je prilično indikativna kategorija stanovnika u dobi od 55 do 64 godina, u kojoj je stopa zaposlenosti tek 40 posto. Ta brojka, objašnjavaju stručnjaci, pokazatelj je strukturnih problema tržišta rada, ali i činjenice da postoji neiskorištena rezerva radne snage.
Iseljavanje motivirano plaćama u inozemstvu stat će kad se domaće plaće izjednače (ili barem približe) s europskima. S druge strane, poslodavci i ekonomisti upozoravaju da je razina plaća visoka u odnosu na realnu produktivnost domaćeg rada i da je svako njihovo povećanje udar na konkurentnost. No, desetine tisuća građana racionalno su odlučili iskoristiti širom otvorena vrata prosperitetnijih članica Unije i poslodavce potražiti u inozemstvu.
