U Hrvatskoj je također na prvom mjestu 'povoljna' prilika koju je kao razlog navela četvrtina ispitanika.
Gotovo četvrtina samozaposlenih u Europskoj uniji u 2017. odlučila se pokrenuti vlastiti posao zbog povoljne prilike, pokazalo je najnovije izvješće europskog statističkog ureda.
Prošle je godine u Europskoj uniji zaposleno bilo više od 228 milijuna građana, od čega je njih 33 milijuna spadalo u kategoriju samozaposlenih. Među njima, najviše anketiranih samozaposlenih (23 posto) kao razlog za pokretanje vlastitog posla navelo je dobru priliku. Slijedi nastavak obiteljskog biznisa (16 posto), uvriježena praksa na određenom području (15 posto ispitanika), fleksibilno radno vrijeme i nemogućnost pronalaženja posla (po 11 posto), te zahtjev bivšeg poslodavca (dva posto).
Kao najveću teškoću u poslovanju samozaposleni navode velike administrativne prepreke (13 posto ispitanika), razdoblja bez klijenata, poslova i projekata (12 posto), kašnjenje plaćanja odnosno neplaćanje (također 12 posto ispitanika). Među problemima izdvajaju i razdoblja financijskih teškoća (9 posto ispitanika), nedovoljan utjecaj na formiranje cijena (8 posto), izostanak prihoda u slučaju bolesti (8 posto).
Gotovo trećina samozaposlenih obuhvaćenih anketom nije imala nikakvih teškoća, prema rezultatima istraživanja za 2017. godinu.
Anketa je također pokazala da je 77 posto anketiranih samozaposlenih u 2017. imalo dva ili više klijenata od kojih nijedan nije bio dominantan. Njih 18 posto bilo je upućeno na jednog dominantnog klijenta a četiri posto nije imalo nijednog klijenta, pokazalo je istraživanje.
U 15 zemalja EU-a najčešći je motiv za pokretanje vlastitog posla bila povoljna prilika. Najviše je ispitanih samozaposlenih navelo kao razlog povoljnu priliku u Bugarskoj (42 posto), Italiji (39 posto) i Mađarskoj (36 posto).
U Hrvatskoj je također na prvom mjestu 'povoljna' prilika koju je kao razlog navela četvrtina ispitanika. Po 23 posto anketiranih samozaposlenih u Hrvatskoj objašnjava pak tu odluku nastavkom obiteljskog biznisa odnosno nemogućnošću da se pronađe posao. Eurostat je ostale razloge ispitanika u Hrvatskoj označio niskim stupnjem pouzdanosti zbog slabog odaziva na anketu.
U Belgiji, Njemačkoj i Latviji najviše je samozaposlenih kao razlog navelo "uvriježenu praksu na određenom području" - njih 28, odnosno 21 i 20 posto.
U Poljskoj, Grčkoj i Španjolskoj glavni je razlog bio nastavak obiteljskog biznisa a u Rumunjskoj nemogućnost pronalaženja posla.
U Austriji, Danskoj, Velikoj Britaniji, Luksemburgu i Francuskoj najviše je ispitanika navelo da su se za pokretanje vlastitog posla odlučili "iz drugih razloga".
Nešto više od četvrtine samozaposlenih u EU posluje bez teškoća
Na razini EU-a 28 posto samozaposlenih nije prošle godine imalo nikakvih teškoća u poslovanju, pokazuje Eurostatovo izvješće.
Najveći je udio njih potvrdio 'glatko' poslovanje u Češkoj (44 posto). Slijede Nizozemska (42 posto), Velika Britanija (41 posto), te Švedska i Njemačka (40 posto).
U Hrvatskoj je 24 posto ispitanih samozaposlenih navelo da nisu imali nikakvih teškoća u poslovanju. Ostali su odgovori označeni kao nepouzdani zbog slabog odaziva.
U Estoniji, na Cipru i u Grčkoj ispitanici su kao najčešću prepreku izdvojili "razdoblja financijskih teškoća" - njih 30, odnosno 24 i 23 posto, dok su u Italiji najčešća prepreka bila 'velika administrativna opterećenja".
Hrvatska s najvećim udjelom samozaposlenih bez dominantnog klijenta
Na razini EU-a više od četiri petine samozaposlenih nije se prošle godine oslanjalo na jednog dominantnog klijenta, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.
U svim zemljama EU-a udio samozaposlenih koji se u poslu nisu oslanjali na jednog dominantnog klijenta bio je viši od 60 posto.
U 13 zemalja EU-a njihov je udio bio iznad prosjeka EU-a a najveći je bio u Hrvatskoj, gdje čak 91 posto anketiranih samozaposlenih navodi da se nisu oslanjali na jednog dominantnog klijenta. Slijede Rumunjska (81 posto), te Španjolska i Belgija (87 posto) s dva i više klijenata od kojih nijedan nije bio dominantan.
Najmanji je udio samozaposlenih koji nisu ovisili o jednom klijentu bio u Mađarskoj (67 posto), dok je najveći udio samozaposlenih koji u promatranom razdoblju nisu imali nijednog klijenta zabilježen u Latviji i Rumunjskoj (18 posto). Podatak za Hrvatsku označen je kao nepouzdan zbog slabog odaziva.
