Share
Tweet
Share
Pošalji prijatelju

Sve manje školaraca se odlučuje za upis u srednje strukovne škole...

... iako ih po završetku školovanja čeka siguran posao.

Sve manje školaraca se odlučuje za upis u srednje strukovne škole...

Unazad posljednjih nekoliko godina, sve manji broj đaka se upisuje u hrvatske srednje strukovne škole čime problem manjka radnika deficitarnih zanimanja postaje sve izraženiji.
Zidari, keramičari, tokari i vodoinstalateri ne moraju strahovati hoće li od svog posla moći normalno živjeti -malo ih je, tržište vapi za njihovim uslugama, a pritom ih je spremno dobro platiti, barem kada je o hrvatskim prilikama riječ. Pa ipak, ta činjenica nije dovoljan mamac mladima za upis u strukovne škole, piše Dnevnik.hr.

Po završetku školovanja imaju osiguran posao

Uzmimo za primjer Dominika, učenika 2.razreda strukovne škole, smjer keramičar. Usporedno s obavezama u školi, Dominik odrađuje praksu, a nastavi li se kvalitetno razvijati i raditi, šef bi ga po završetku školovanja odmah mogao zaposliti. Razlog se krije u nedostatku radnika.
"Nema je na tržištu, nemamo kadar koji je školovan, koji zna taj posao. Djeca ne upisuju te škole i u velikim smo problemima, a primanja su preko 8000 kuna neto", potvrdio je Dominikov šef Zlatko.
Na Obrtničkom sajmu, održanom na Zagrebačkom Velesajmu, učenici strukovnih škola, njihovi profesori i poslodavci su pozivali na upis strukovnih škola.
"Nijedan učenik nije ostao bez posla. Ako to učenik želi, tvrtka u kojoj obavljaju praksu obično ga zadrži", rekao je Marko Šarbagi, profesor CNC operaterstva.

Pad ukupnog broja obrta

Na tržištu rada je, uz keramičare, primjetan i nedostatak tesara, automehaničara i vodoinstalatera, a prošle godine u Zagrebu u školu nije upisan niti jedan novi zidar.
Interes đaka za obrtnička usmjerenja Vlada nastoji podići stipendijama. Ove godine ih je dodijeljeno više od 3 tisuće u iznosu od 9 tisuća kuna godišnje. Za sljedeću godinu planirano je udvostručenje tog broja, najavljuju iz Vlade.

Međutim, iz Obrtničke komore stiže upozorenje kako jedino zaokret u obrazovnom sustavu može riješiti problem s radnom snagom.
"Možemo raditi ad hoc rješenja uvozom radnika, dugoročno samo obrazovanjem", rekao je Mirza Šabić iz Obrtničke komore Zagreb.
Alarmantno zvuči podatak da smo 2009. imali gotovo 100 tisuća obrta, a danas ih je čak 17 tisuća manje. 

Izvor: Dnevnik.hr

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.