Share
Tweet
Share
Pošalji prijatelju

Radno vrijeme od 4 sata dnevno mogla bi biti dobra ideja

Kraći radni dan oslobađa našu kreativnost i čini nas efikasnijima na poslu.

Radno vrijeme od 4 sata dnevno mogla bi biti dobra ideja

Sukladno odredbama Zakon o radu, puno radno vrijeme radnika u Hrvatskoj ne smije biti duže od 40 sati tjedno. Ako ćemo vjerovati slovu zakona i na trenutak zanemariti praksu koja od radnika često zahtijeva duži tjedni boravak na poslu, zaključujemo kako u našim radnim okolinama, od ponedjeljka do petka, provodimo 8 sati dnevno. Prema pisanju Poslovnog dnevnika, to je previše.

Naime, prosječna osoba u pravilu nije sposobna za potpuno koncentrirani rad duži od 4 do 5 sati dnevno. U tom vremenu uspijevamo našu pažnju usmjeriti na posao, nakon čega gubimo fokus i ostatak radnog vremena ne funkcioniramo na sto posto naših mogućnosti. U ovom slučaju ne vrijedi ona ''vrijeme je novac'' te sama činjenica da radimo duže ne znači nužno da radimo efikasnije ili kvalitetnije. 

Vrijednost slobodnog vremena

Kako bismo otpustili kočnicu koja sputava našu kreativnost, a time i sami sebi omogućili svježinu i fokusiranost na poslu, moramo osloboditi prostor za slobodno ili ''prazno'' vrijeme u kojem će naš mozak ići u smjeru u kojem sam to poželi.
Prepuštanjem kormila našoj podsvijesti često znamo doći do odgovora na probleme koji su nas dugo mučili i koji su djelovali nerješivima. Slično je i na poslu, ponekad se moramo odmaknuti od određenog zadatka kako bismo osvijestili rješenje. 
Kraći radni dan, u trajanju od 4 sata dnevno, predstavlja idealnu kombinaciju fokusiranog rada i vremena za nesmetano, a prijeko potrebno, maštarenje i opuštanje moždanih vijuga. 

Posebno vrijedi za osobe iznad 40 godina

Također, nedavna studija otkrila je i ovo: ljudi stariji od 40 godina najbolje rade kada rade do 25 sati tjedno. Sve iznad toga, napominju istraživači, dovodi do slabijeg učinka radnika, prvenstveno zbog stresa i umora. 
Ova studija, objavljena u Melbourne Institute Worker Paper, provedena je na uzorku od 6500 ispitanika, a uključivala je niz kognitivnih testova. Njome je istražena sposobnost sudionika da glasno pročitaju riječi i recitiraju popise brojeva. Mjerila se njihova sposobnost pamćenja i razmišljanja koja je uključivala izvršno i apstraktno razmišljanje i memoriju.
Na koncu, zaključeno je da sudionici koji rade 25 sati tjedno najbolje izvode navedene zadatke, dok su rezultati onih koji rade 55 sati bili lošiji čak i od nezaposlenih sudionika.

Izvor: Poslovni dnevnik

 

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.