U desetak godina broj radnika mlađih od 29 godina smanjio se za preko 80 tisuća.
Otkako smo prije pet godina izašli iz recesije, u Hrvatskoj je stvoreno 126 tisuća novih radnih mjesta, a broj nezaposlenih je u kontinuiranom padu te je danas na razini kakvu smo imali u doba socijalizma.
Pa ipak, pozitivnim vrijednostima usprkos, domaće tržište rada preplavljuju dramatične promjene, prenosi Večernji list.
Prosječan radnik u Hrvatskoj ima 44 godine, a prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) više od polovice zaposlenih (54 posto) čine osobe starije od 40 godina. Usporedbe radi, prije deset godina većinu zaposlenih (52 posto) činili su zaposlenici mlađi od 40 godina, a među njima je udio onih mlađih od 29 godina iznosio 22 posto.
Danas je priča ponešto drugačija – zaposlenici do 29 godina starosti čine svega 17 posto zaposlenog dijela stanovništva, što bi u prijevodu značilo da je trenutačno svaki šesti zaposlenik u Hrvatskoj te dobi.
Još konkretnije, u radnom odnosu danas brojimo 266 tisuća mladih do 29 godina, u odnosu na 349 tisuća prije deset godina. Gubitak je to od 83 tisuće osoba. Ništa bolja situacija nije niti kada je riječ o malo starijim radnicima - broj radnika mlađih od 34 godine manji je za čak 111 tisuća u odnosu na 2009.godinu, a u dobi do 40 godina manjak se penje na vrtoglavih 136 tisuća osoba.
Sve veći broj radnika starijih od 60 godina
U proteklih deset godina udio starijih od 60 godina u ukupnoj zaposlenosti gotovo se udvostručio, i u apsolutnom broju približio se brojci od 90 tisuća. Gubitak mladih ljudi poslodavci su nadoknadili zapošljavanjem ili zadržavanjem starijih, pa tako danas brojimo oko 430 tisuća radnika starijih od 50 godina, a prije deset godina ih je bilo 'samo' 327 tisuća. Udio radnika te dobi tako predstavlja više od četvrtine (28 posto) ukupno zaposlenog stanovništva. Osim u prerađivačkoj industriji i trgovini, starijih je puno u zdravstvu, socijalnoj skrbi, javnoj upravi te obrazovanju.
Izvor: Večernji list
