Usporedbom plaće nije teško zaključiti zašto sve veći broj zdravstvenih djelatnika odlazi raditi u inozemstvo.
Trend masovnog odlaska domaće radne snage na privremeni ili stalni rad u inozemstvo, odavna u Hrvatskoj nije nova vijest. Malotko od nas ne poznaje barem jednu osobu, koja je u potrazi za boljim životom, sreću odlučila potražiti van granica Lijepe naše. I mada je u svojoj knjizi ''Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku?'', kojom je istraživao razloge iseljavanja, dr. Tado Jurić ustvrdio da ekonomski razlozi nisu glavni motiv preseljenja u Njemačku, teško se oteti dojmu da je upravo ekonomska situacija nerijetko ključni jezičac na vagi prilikom donošenja odluke o odlasku.
U Njemačkoj je plaća puno veća, a davanja državi su manja
Prosječna medicinska sestra u Hrvatskoj ima početnu plaću od 4,5 tisuća kuna neto, a uz prekovremene sate i dežurstva mjesečna plaća iznosi šest tisuća kuna. S druge strane, u Njemačkoj ta ista medicinska sestra ima plaću 2600 eura neto ili oko 19 tisuća kuna neto, piše Dnevnik.hr.
Hrvatska plaća u bruto iznosu je 10 tisuća kuna. Na mirovinsko osiguranje odlazi 20 posto, što je 1717 kuna. Na zdravstveno osiguranje odlazi još 16,5 posto ili 1416 kuna. Živi li u Zagrebu, ukupan porez i prirez na plaću iznosi 869 kuna.
S druge strane, na mirovinsko osiguranje u Njemačkoj otići će 353 eura. Još 47,5 eura uplatit će u fond za nezaposlene, na zdravstveno osiguranje 294 eura, a fond za njegu starijih 67,5 eura. Porez za crkvu, solidarni fond i porez na dohodak ukupno iznosi još 389 eura.
Kad se podvuče crta, od bruto iznosa u Hrvatskoj ostaje 60 posto plaće, a od bruto iznosa u Njemačkoj ostaje gotovo 70 posto plaće. No na životni standard uvelike utječe razlika u primanjima.
Nakon što pokrijete sve troškove, ostane vam oko 2000 eura
Podstanar u Zagrebu mjesečno će za dvosoban stan plaćati najmanje 400 eura ili gotovo 3000 kuna. Pod pretpostavkom da nije jedini član kućanstva, morat će odvojiti pola iznosa plaće. Režije su pak oko tisuću kuna. Plati li se pola tog iznosa, u budžetu na kraju mjeseca ostaje 4000 kuna.
U Berlinu, od 2600 eura mjesečno, oko 1000 eura otići će na najam dvosobnog stana. Pola toga iznosa više je nego što je cijeli najam u Zagrebu, ali mjesečni budžet to će manje osjetiti. I troškovi režija su viši – oko 200 eura mjesečno ili na pola – 750 kuna. Ipak, na kraju računice mjesečno ostaje oko 2000 eura.
U Hrvatskoj s 4000 kuna treba pokriti hranu, prijevoz, eventualne kredite i troškove na automobilu i sve ostalo. Za te troškove u Hrvatskoj na raspolaganju su 133 kune na dan.
U Njemačkoj će ti troškovi biti veći. Cijena goriva je slična, no plaćaju se veći porezi na vozila, skuplji je i javni prijevoz i parkiranje. Hrana je pak u Berlinu skuplja gotovo četvrtinu nego u Zagrebu. Ipak, za sve te troškove na raspolaganju je 470 kuna na dan.
Dakle, isti profil osobe za isti posao u Hrvatskoj dnevno će za pokrivanje svih troškova osim stanarine i režija imati 133 kune, u Njemačkoj 470 kuna. Da bi se dnevni iznos izjednačio, u Hrvatskoj nije dovoljan ni cijeli iznos bruta koji svaki mjesec ide državi.
Iznos: Dnevnik
