Vlada je prihvatila zahtjeve poslodavaca za liberalizacijom uvoza radne snage.
Hrvatska od iduće godine u potpunosti liberalizira uvoz strane radne snage, a kvote za zapošljavanje stranih radnika odlaze u povijest. Ubuduće će poslodavci, po uzoru na model zapošljavanja stranaca u Sloveniji, radnika potražiti na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), a ako traženog profila radnika nema, uvest će ga iz treće zemlje. Liberalni model uvoza strane radne snage, iz zemalja izvan Europske unije (EU) unutar koje se radnici slobodno kreću, regulira se novim Zakonom o strancima čiji se prijedlog do kraja studenog nalazi u javnoj raspravi, piše Faktograf.hr.
U prvom kvartalu privremena kvota, a onda slobodan uvoz radnika
No, kako će novi zakon teško proći proceduru donošenja do kraja godine, i pitanje je hoće li na snagu stupiti s prvim danom 2020. godine, Vlada će ipak donijeti privremenu kvotu za zapošljavanje stranaca u idućoj godini. To nam je neslužbeno potvrđeno iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, u kojem računaju da će novi model zapošljavanja stranih radnika zaživjeti od ožujka iduće godine. Do tada bi se i HZZ trebao pripremiti za provedbu novog zakona.
Zahtjev za izdavanje dozvola za boravak i rad moći će podnijeti sam državljanin treće zemlje ili poslodavac, ali i Agencija za privremeno zapošljavanje ukoliko posjeduje ugovor o ustupanju radnika krajnjem korisniku. O izdavanu dozvole odlučivat će Ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno policijska uprava/postaja „prema mjestu boravišta odnosno namjeravanog boravka državljanina treće zemlje“. Rješenje o izdavanju dozvole, policija treba donijeti u roku od 10 dana, a dozvola će se izdavati „na vrijeme koje je potrebno za obavljanje posla, odnosno vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu, a najduže na godinu dana“.
Poslodavci, međutim, ne mogu računati da će im svaki zahtjev za uvozom stranog radnika proći. Prije svega, uz zahtjev za izdavanjem dozvole poslodavci će biti dužni dostaviti i pozitivno mišljenje HZZ-a. To mišljenje neće biti potrebno jedino za zapošljavanje sezonskih radnika u poljoprivredi koji tijekom kalendarske godine u Hrvatskoj smiju raditi najduže tri mjeseca, odnosno 90 dana.
Bez testa tržišta, osim za deficitarna zanimanja, i mišljenja HZZ-a nema ni dozvole
Prije samog mišljenja HZZ-a, poslodavac je od te službe dužan zatražiti i provedbu testa tržišta rada kojeg valja izraditi najkasnije u roku od 30 dana. Ako taj test pokaže da u evidenciji nezaposlenih nema „raspoloživih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca za zapošljavanje ili se oni ne mogu ispuniti migracijama nezaposlenih osoba u zemlji“, poslodavac može zatražiti mišljenje HZZ-a o mogućnostima zapošljavanja državljanina treće zemlje. No, test tržišta za neka zanimanja neće biti potreban.
Kako se navodi zakonskim prijedlogom, Upravno vijeće HZZ-a „na temelju stanja na nacionalnom, regionalnom i lokalnom tržištu rada u pogledu broja i strukture nezaposlenih osoba te potreba pojedinih gospodarskih djelatnosti“ može donijeti odluku o zanimanjima za koje poslodavac nije dužan zatražiti test tržišta. Procjenu stanja i potreba HZZ će utvrđivati temeljem kriterija koji se odnose na zanimanja koja nedostaju na lokalnom i regionalnom tržištu rada, a ne mogu se nadomjestiti migracijama u zemlji, zatim u odnosu na provedbu strateških projekata te drugih okolnosti važnih za gospodarski rast i održivi razvoj.
Neisplatitelji plaća ne mogu tražiti strane radnike
Pozitivno mišljenje HZZ-a, koje se izdaje u roku od pet dana od traženja, podrazumijeva da poslodavac obavlja registriranu djelatnost u Hrvatskoj, da je na dan traženja mišljenja imao podmirene sve obaveze po osnovi javnih davanja (poreza, doprinosa…) te u zadnjih šest mjeseci ima najmanje jednog zaposlenog radnika na neodređeno i puno radno vrijeme. Uz to, poslodavac-pravna osoba u zadnjih šest mjeseci treba imati promet od najmanje 70 tisuća kuna mjesečno, odnosno 100 tisuća kuna ako je riječ o poslodavcu fizičkoj osobi. Poslodavac ne smije biti niti u postupku stečaja ili likvidacije, protiv njega se ne smije voditi kazneni postupak zbog neisplate plaće, niti smije biti pravomoćno osuđen zbog neisplate plaće.
I zahtjev za produženjem dozvole za rad i boravak rješavat će policija. Taj zahtjev predavat će se najkasnije 30 dana prije isteka radne dozvole i policija je dužna odluku donijeti dok je dozvola još važeća.
Nova pravila uvode i mogućnost ukidanja radne dozvole po službenoj dužnosti, primjerice ako su prestali postojati uvjeti na temelju kojih je izdana, ako radnik ne obavlja poslove za koje mu je dozvola izdana ili se provjerom u Poreznoj upravi ili Središnjem registru osiguranika utvrdi da poslodavac ne isplaćuje plaću i doprinose.
Nedostatak radnika podigao plaće
Vlada je za ovu godinu poslodavcima odobrila rekordnu kvotu dozvola za zapošljavanje stranaca, pa su poslodavci uz produženje 15 tisuća već izdanih radnih dozvola za strane radnike, mogli zaposliti 50 tisuća novih stranaca. Prema zadnjim podacima MUP-a do 25. listopada godišnja kvota gotovo se istopila. Ostalo je slobodnih još 8,3 tisuće radnih mjesta za koje je tražen uvoz radnika, dok je u postupku odobravanja bilo nepunih 4,8 tisuća radnih dozvola.
Poslodavci zadnjih godina traže ukidanje kvotnog zapošljavanja stranih radnika pritom nudeći slovenski model zapošljavanja stranih radnika. Da će im ispuniti želju, iz Vlade su najavili prije nekoliko mjeseci, a s prijedlogom novog Zakona o strancima krenula je i realizacija ideje. S kvotnim sustavom tržište se koliko-toliko držalo pod kontrolom, a potpuna liberalizacija uvoza stranih radnika mogla bi utjecati na snižavanje cijene rada. Nedostatak radne snage lagano je podigao plaće u Hrvatskoj, pa je tako lani bruto cijena sata rada, porasla 8,2 posto na godišnjoj razini (dok je na razini EU zabilježen porast od 2,7 posto). U apsolutnim brojkama ukupan trošak sata rada u Hrvatskoj lani je bio 10,9 eura, dok je na razini EU iznosio 27,4 eura.
Međutim, s nedostatkom radne snage suočavaju se i daleko veća gospodarstva. Tako je, primjerice Njemačka, ovo ljeto u potpunosti otvorila vrata radnicima iz trećih zemalja i poslodavci više nemaju obavezu dokazati da radnika nisu našli u Njemačkoj ili unutar EU. Radnicima iz trećih zemalja pritom se i odobrava boravak za traženje posla, pod uvjetom da imaju dovoljno sredstava za život u periodu traženja posla.
Izvor: faktograf
Najnovije oglase, vijesti i savjete iz svijeta tržišta rada potraži i na MojPosao LinkedIn profilu!
