Trećina radnika ne uspijeva godišnji odmor iskoristiti u potpunosti.
Povećan opseg posla, preuzimanje obveza kolege koji je na bolovanju, odrađivanje zadataka kojima se ranije nismo posvetiti… dio su opravdanih razloga zbog kojih umjesto ugovorom predviđenih 40 sati tjedno ponekad na poslu provodimo više vremena. Odnosno, odrađujemo prekovremene sate.
Rijetki su oni koji se za svojeg radnog vijeka barem jednom nisu našli u situaciji da poslodavac od njih traži nešto dulji ostanak na poslu, s time u pravilu nemamo problema, ali zauzvrat očekujemo da se naš dodatni rad - dodatno plati.
Međutim, prema podacima Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), više od 40 posto Hrvata radi kontinuirano ili povremeno radi prekovremeno, a čak 60 posto njih tvrdi da im prekovremeni rad nije evidentiran i plaćen.
Radnici danas ne znaju kako će raditi sutra ni organizirati obiteljski život, tvrdi Mladen Novosel, predsjednik SSSH-a, ocijenivši kako zbog toga iz Hrvatske godišnje odlazi između 50 i 60 tisuća radnika.
„Zato želimo govoriti o tome problemu prema Vladi, poslodavcima i javnosti koja mora konačno shvatiti da je kolektivni ugovor najveća vrijednost svih zemalja u koje naši radnici svakodnevno odlaze“, istaknuo je čelnik SSSH, prenosi Glas Slavonije.
Radnici odlaze kako bi sačuvali zdravlje
Ustvrdio je kako je poslodavcima u Hrvatskoj kolektivni ugovor nužno zlo, jer smatraju da je on samo interes radnika, no njime se može na dnevnoj bazi fleksibilno dogovarati radno vrijeme kojim mogu biti zadovoljni i radnici i poslodavci.
„Poslodavci ne mogu nikakvim uvoznim kvotama nadomjestiti nedostatak radne snage, i stoga se izrabljuju domaći radnici do granice izdržljivosti, pa odlaze kako bi sačuvali zdravlje, ili će ovdje raditi bolesni", upozorio je.
Novosel smatra kako skraćivanje radnog vremena mora biti odgovor na moguću novu ekonomsku krizu.
„Skraćivanje radnog vremena jedan je od načina očuvanja radnog vremena, što se čini u Njemačkoj koja nije imala krizu, niti će ju imati jer rade i razmišljaju preventivno, dok naša Vlada uopće ne razmišlja o tome“, ustvrdio je. Novosel je apelirao da se uz poštivanje zakonskih propisa i jači nadzor Državnog inspektorata, koji je sindikatima i poslodavcima omogućio da dobiju dio javnih ovlasti da mogu sudjelovati u nadzoru primjene proširenih kolektivnih ugovora, a samim time i uređenju radnog vremena.
„Treba u skladu s dobrom praksom nekih zemalja ići na skraćivanje radnog vremena“, poručio je Novosel, dodavši da će, bude li radnik zadovoljniji radnim vremenom, biti i produktivniji, a to će biti bolje i za njega i za poslodavca.
Godišnji odmori i korištenje pauze
Savjetnica SSSH za radno pravo Sunčica Brnardić navela je kako, prema istraživanju, svaki treći ispitanik izjavljuje da nije mogao iskoristiti godišnji odmor u potpunosti. Trinaest posto ispitanika ne može svaki dan koristiti zakonsko pravo na pauzu, 43 posto navode da su bili u nedoumici oko toga što njihov poslodavac smije učiniti s njihovim pravima koja se tiču radnog vremena i odmora.
Nadalje, 59 posto ispitanika odgovara na e-mailove i prima telefonske pozive i izvan radnog vremena, dvije trećine ispitanika navodi kako bi skraćivanje radnog vremena imalo veoma jak pozitivan utjecaj na zadovoljstvo trenutačnim poslom ta na produktivnost, a to se posebice odnosi na zaposlene u privatnom sektoru.
Podrška zabrani rada nedjeljom
Kada je riječ o radu nedjeljom, toga dana radi 27 posto ispitanika, a 22 posto rade i blagdanom. Među njima je i 28 posto onih koji za rad nedjeljom nisu dodatno plaćeni. Ukupno ih 80 posto podržava zabranu rada nedjeljom. Svaki treći ispitanik ocijenio je da radno vrijeme negativno utječe na njegovo zdravlje, privatni život, obiteljske obveze i raspoloženje. Da njihov poslodavac poštuje propise o radnom vremenu smatra 70 posto ispitanih.
Voditeljica Odsjeka za upravljanje psihosocijalnim rizicima Službe za medicinu rada HZJZ-a, psihologinja Helena Koren rekla je kako su prekovremeni radni sati te produljeno i nepredvidivo radno vrijeme čimbenici stresa na radnom mjestu koji negativno utječu na psihofizičko zdravlje radnika. Pokazalo se da smanjeno radno vrijeme ima dobrobit na radnika i oporavljanje od negativnih učinaka radnog mjesta, zaključila je.
Izvor: Glas Slavonije
Najnovije oglase, vijesti i savjete iz svijeta tržišta rada potraži i na MojPosao LinkedIn profilu!
