Predviđa se pad od barem 5 posto.
Hrvatska ekonomija pretrpjet će težak udarac zbog epidemije koronavirusa, pokazuju prve procjene analitičara, što i ne čudi s obzirom na veliku ovisnost o turizmu, koji izravno čini oko 11 posto BDP-a. Analitičari Raiffeisen banke u osnovnom scenariju predviđaju pad BDP-a za ovu godinu od čak pet posto.
U svojoj specijalnoj publikaciji posvećenoj analizi utjecaja epidemije Covid-19 na ekonomiju upozoravaju da Hrvatska u predsezoni, odnosno u drugom tromjesečju, ostvaruje oko 20 posto prihoda od turizma, a ona je praktički već propala. Što se tiče glavnog dijela sezone, čak i ako se epidemija smiri, utjecaj bi mogla imati negativna kretanja na europskim tržištima, odakle nam dolazi najviše turista, piše Index.hr.
Izravni udio turizma u BDP-u iznosi više od 11 posto
"Hrvatska u drugom tromjesečju godine ostvaruje barem petinu turističkih noćenja i prihoda od turizma dok se na treće tromjesečje odnosno glavnu turističku sezonu odnosi čak 70% ukupnih noćenja i prihoda. Treba imati na umu da su europske države (posebice Njemačka, Slovenija, Italija i Austrija) najvažnija emitivna tržišta i sva su teško zahvaćena posljednjim negativnim ekonomskim kretanjima.
Visoki udio turizma odnosno prihoda od turizma u BDP-u od gotovo 20% jedan je od najviših u svijetu te premašuje udjele ostalih turistički-intenzivnih zemalja sjevernog Sredozemlja. Također, izravni udio turizma u BDP-u iznosi više od 11%.
Nadalje, budući da privatni smještaj prevladava u strukturi turističkih kapaciteta (60% u ukupnom broju), navedeno ima izravni utjecaj na niži raspoloživi dohodak, optimizam potrošača te manju potrošnju kućanstava. U takvim uvjetima sezonsko zapošljavanje će se smanjiti, što će povećati nezaposlenost, dok će se investicije smanjiti ili odgoditi pod utjecajem sve veće neizvjesnosti", navodi se u analizi RBA.
Pad BDP-a od otprilike 5 posto
No uz turizam bit će ugroženi i drugi sektori, poput prerađivačke industrije, kojoj su zemlje EU glavna izvozna tržišta.
„Ugroženi sektori su zasigurno usluge, posebice prijevoz i svi oni koji se oslanjaju na turizam: smještaj, usluge prehrane i pića, rekreacija i zabava, usluge putovanja. Pored toga, prerađivačke industrije (kemijska, papirna, tekstilna, drvna i dr.) će sigurno doživjeti manjak ponude i potražnje. Glavno hrvatsko izvozno tržište su zemlje EU, posebno Italija (13%) i Njemačka (10%), tako da je snažan pad izvoza robe neizbježan u drugom tromjesečju 2020.“, navode analitičari RBA.
Kažu i da će Hrvatska u oporavku zaostajati za ostalim zemljama.
„Za razliku od ostalih zemalja, Hrvatska će biti pod snažnijim utjecajem trenutnog ekonomskog stanja zbog strukture svog gospodarstva i velike ovisnosti o turizmu. Čak i ako oporavak započne krajem trećeg tromjesečja ili krajem godine, gubici iz drugog i trećeg tromjesečja će se teško nadoknaditi. Još uvijek visoka sezonalnost turizma i slaba industrija faktori su koji podupiru naša očekivanja da će oporavak u Hrvatskoj zaostajati za ostalim zemljama. Prema našim očekivanjima, Hrvatska će se u 2020. godini suočiti sa snažnim padom BDP-a od otprilike 5% u odnosu na prethodnu godinu. Naravno, novi osnovni scenarij također je izložen negativnim rizicima koji ovise o snazi i trajanju virusa COVID-19“, navode analitičari RBA.
U drugom tromjesečju snažan pad gospodarske aktivnosti
Index je za komentar zamlio i Alena Kovača, glavnog ekonomista Erste banke. Kovač još uvijek ne iznosi konkretne brojke o padu BDP-a, ali kaže da trenutna situacija ukazuje na značajan pad gospodarske aktivnosti.
"U trenutačnim okolnostima, preciznija procjena utjecaja na gospodarska kretanja još uvijek nije moguća jer ovisi o više mogućih scenarija o tome kako će se pandemija razvijati i koliko će biti njezino trajanje. Stopa rasta u prvom tromjesečju trebala bi biti u manjoj mjeri pogođena, dok trenutačne okolnosti impliciraju snažan efekt na stopu rasta u drugom tromjesečju i značajan pad gospodarske aktivnosti. Može li se očekivati eventualna stabilizacija u drugom djelu godine te u kolikoj mjeri će biti pogođena glavna sezona, u ovom trenutku je teško procijeniti, odnosno potrebno je sagledavati više alternativnih scenarija. Ipak, vrlo je izgledno da je pred nama recesijska godina. U tom kontekstu, poglavito u drugom tromjesečju, utjecaj na tržište rada će biti nepovoljan, ali ublažen mjerama vlade RH i isplatom minimalne plaće pogođenim sektorima. Stoga će, uz rast stope nezaposlenosti, doći i do značajnog pada raspoloživog dohotka", kaže Kovač.
Izvor: Index.hr
Najnovije oglase, vijesti i savjete iz svijeta tržišta rada potraži i na MojPosao LinkedIn profilu!
