Oko 130 tisuća ljudi prije krize nije kupovalo preko interneta.
Više od 2,1 milijun Hrvata okrenuo se online shoppingu u vrijeme epidemije koronavirusa i planira tako kupovati ubuduće. Od toga je barem 130.000 onih koji prije nisu kupovali preko interneta, pokazalo je istraživanje domaće konzultantske agencije Equestris, prenosi Jutarnji list.
Uz to, usporedna analiza na ispitanicima između 18 i 60 godina, prije i poslije izbijanja koronakrize, prema riječima Sandra Baričevića, direktor Equestrisa, pokazuje i 30-postotni rast online kupnje u dobnoj skupini Hrvata starijih od 50 godina. To je ona koja se, prema uvriježenom mišljenju, puno manje služi novim tehnologijama. Sve to, kaže, svjedoči o dramatičnoj promjeni potrošačkih navika zbog nemogućnosti kupnje u fizičkim trgovinama.
Analiza tržišta
„Svakako je došlo do određene promjene paradigme, na to upozoravaju podaci da online kupnju namjeravaju koristiti osobe koje to nikad prije nisu činile. Također, prema našim podacima 40.000 novih korisnika starijih od 50 godina izrazilo je namjeru o online kupnji u skoroj budućnosti“, ističe Baričević.
Do sličnih podatka došla je i domaća tvrtka za analizu tržišta Shopper’s Mind. Prema njima, gotovo 75 posto punoljetnih Hrvata redovito će kupovati putem interneta sljedećih mjeseci zadrže li se trenutačne mjere zbog epidemije koronavirusa. Pokazala je to analiza na temelju podataka stranice Jeftinije.hr, najvećeg hrvatskog portala za usporednu kupnju.
Predstavlja to značajan skok, i više od 80 posto, u odnosu na lani, kad je samo 45 posto Hrvata redovito koristilo online trgovine prema podacima Europske komisije (Digital Scoreboard).
„U slučaju višemjesečnog produženja trenutačnog stanja uvjeren sam da možemo očekivati snažno povećanje online kupnji kod postojećih kupaca i prelazak na nove skupine proizvoda koje će se kupovati putem interneta“, odgovorio nam je Darko Dujić, stručnjak za online trgovinu i direktor Shopper’s Minda.
Što se proizvoda tiče, pokazalo se da sve ono što su Hrvati dosad najviše naručivali iz svojih domova bilježi drastičan pad. Prepolovio se, primjerice, broj narudžbi odjeće, obuće i modnih dodataka, osjetno pada interes za nakit, satove i bijelu tehniku.
Dvostruki rast
S druge strane, kupnja hrane i prehrambenih namirnica bilježi dvostruki rast. Prema analizi Equestrisa, prije ožujka, hranu i prehrambene proizvode od domaćih trgovačkih lanaca putem webshopa kupovalo je 24 posto Hrvata. U ožujku je taj broj skočio na 39 posto, a u sljedećim mjesecima online “špeceraj” kupovat će gotovo 50 posto Hrvata. Skok sa 37 posto na 53 posto bilježe i proizvodi za čišćenje i higijenu, a hrana za kućne ljubimce porasla je za četvrtinu u odnosu na razdoblje prije ožujka.
Povećanje potražnje vlada i za uređajima koji omogućavaju rad i učenje od kuće: web kamere i laptopi, također, proizvodi za čišćenje i kućanstvo, poput ovlaživača zraka i ionizatora, aparata za kavu i pripremu kruha, ali i igraće konzole, društvene igre i igračke za djecu.
Na pitanje što to sve znači za budućnost fizičkih trgovina, Darko Dujić iz Shopper’s Minda odgovara da bi “nova realnost mogla izbrisati barem 10 posto fizičkih trgovina u različitim sektorima”.
„Ako su tradicionalni kanali nekada radili 95 posto ukupnog prometa, pretpostavimo da će u novoj realnosti raditi 70, 75 posto. Što to znači za produktivnost četvornog metra prodajnog prostora? Naravno, drastično se smanjuje, a to pak znači da postoje brojne trgovine koje više neće biti isplative“, prognozira Dujić.
Komplementarni oblici kupnje
S tim se procjenama neće posve složiti Sandro Baričević iz Equestrisa, uvjeravajući da između fizičkih i online trgovina ne postoji rivalstvo.
„Riječ je o komplementarnim oblicima kupnje koji zadovoljavaju različite potrebe i situacije za potrošača. Podaci pokazuju da, uspoređujući online i fizičku kupnju, 37 posto ispitanika troši više kad fizički obavljaju kupnju nego online“, iznosi Baričević argument prema kojem su fizičke trgovine, barem zasad, još isplative trgovcima jer kupca više potiču na impulzivni shopping.
„eCommerce promet u Hrvatskoj raste svake godine oko 10 posto, a prošle godine je dosegnuo 449 milijuna eura. Međutim, naše istraživanje otprije pola godine pokazalo je da petina korisnika interneta kupuje na internetu, a to još nije na razini zapadne Europe ili SAD-a. Možda epidemija smanji taj otpor“, kaže Marcel Majsan, predsjednik udruge eCommerce Hrvatska.
Pritom, odgovornost leži i na trgovcima. Oni bi trebali omogućiti kupcima što lakšu kupnju i što jednostavniji povrat robe te tako graditi povjerenje. Sada je vrijeme, napominje Majsan, da trgovci koji nisu previše pozornosti davali tzv. omnichannel pristupu (sinkronizaciji offline i online prodaje) to učine ako žele preživjeti. To mogu napraviti na razne načine. Među ostalim, navodi, ako kupac ima karticu vjernosti kojom već godinama skuplja bodove, trgovac mu može omogućiti da njome kupuje online. Također, za kupce koji ne znaju obaviti kupnju online, ali bi obavili telefonski ili preko SMS, trgovac može uzeti njegove podatke i poslati mu robu uz plaćanje pouzećem.
Cijena i dalje faktor
Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) nisu htjeli spekulirati kakve će promjene u sektoru trgovine donijeti aktualna epidemija i hoće li doći do velike promjene “potrošačke paradigme”, ali smatraju da će se navike kupaca donekle promijeniti - i to prisilno.
“Činjenica je da je prosječan potrošač danas informiran, sve kritičniji i sve digitaliziraniji. Cijena mu je i dalje jedan od najvažnijih faktora pri donošenju odluke u kupnji, a ostat će i u situaciji koja je prouzročena epidemijom koronavirusa. Vrijeme će pokazati, a i duljina trajanja pandemije, koje nas konkretne promjene očekuju u promjenama navika ponašanja potrošača”, stoji u odgovoru HGK.
Napominju i da je u Hrvatskoj, suprotno očekivanju, na djelu stabilizacija potrošnje, što se dijelom može pripisati i porastu online trgovine. Hrvati su, prema njihovim podacima, za uskrsne blagdane potrošili 1,194 milijarde kuna, što je 14 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani, ali tu nisu pribrojani rezultati prodaje OPG-ova online kanalima.
„Ako uzmemo u obzir da u ove brojke nisu uključeni rezultati prodaje OPG-ova online kanalima koji su osjetno porasli u zadnjih nekoliko tjedana, možemo reći da se zasad sasvim solidno nosimo s krizom, odnosno da nema drastičnog pada potrošnje kojeg smo se svi pribojavali“, pojasnila je Tomislava Ravlić, direktorica sektora za trgovinu HGK.
Prema istraživanju koje su proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal prije Uskrsa gotovo dvije trećine Hrvata namjeravalo je štedjeti. Najveći dio ljudi planiralo je potrošiti manje od 500 kuna.
Prema podacima Porezne uprave, u razdoblju (od velikog četvrtka do uskrsnog ponedjeljka), ukupno je u trgovini fiskalizirano 976 milijuna kuna, a u trgovini na malo 838,2 milijuna kuna.
Izvor: Jutarnji list
Najnovije oglase, vijesti i savjete iz svijeta tržišta rada potraži i na MojPosao LinkedIn profilu!
