Prema procjenama, bez posla bi moglo ostati između 50 i 150 tisuća ljudi.
"Ne možemo izbjeći drugi val otpuštanja, pitanje je samo koliko će on biti jak“, rekao je Tomislav Globan, docent na Katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, u današnjoj HRT-ovoj emisiji Zajedno za zdravlje govoreći o krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa.
Također je rekao da u drugom kvartalu možemo očekivati pad i od 20 posto, ali da je za hrvatsko gospodarstvo najbitniji treći kvartal.
Mjere su (ipak) privremene
Zbog pandemije i mjera došlo je naglog pada gospodarske aktivnosti. Rast dnevnog broja nezaposlenih sad je manji nego na početku, ali to je logično, kaže Globan.
Ali mjere su privremene i već sada se najavljuje da se može očekivati val otpuštanja, koji opet ovisi i o tome hoće li država ponovno uskočiti s mjerama subvencioniranja, a ta mjera ovisi o fiskalnom prostoru koji će si Vlada uopće moći dozvoliti da potroši na tu stavku. Tako da ne možemo izbjeći drugi val, pitanje je samo koliko će on biti jak, rekao je Globan.
Globan je rekao da su makroekonomisti dali procjene koje variraju od 50 do preko 100 ili 150 tisuća novonezaposlenih.
Dodao je da će na jesen sigurno dio ljudi koji rade na određeno dobiti otkaz, ali da se do listopada stignu preokrenuti i očekivanja gospodarstva.
„Ako se očekivanja preokrenu, možemo vidjeti najave budućeg rasta, i opet ćemo vidjeti lagano uzlazni trend“, rekao je Globan.
Naime, kako je objasnio, ako očekujete da će budućnost biti bolja, već danas počinjete trošiti, a s pesimističnim pogledom već danas smanjujete potrošnju.
Očekuje se relativno brz oporavak
Na pitanje kako će se kretati BDP do kraja godine kaže da imamo faktor neizvjesnosti, hoće li se javiti drugi val virusa...
„Ako se do jeseni pokaže da u onom famoznom čekiću i plesu - čekić smo prošli, sad imamo fazu plesa - ako pokažemo da znamo plesati s tim virusom, što znači ne da smo ga u potpunosti istrijebili, već da smo pronašli način da ekonomija funkcionira i da ljudi mogu ostvarivati prihode od svojih poslova, ako to možemo paralelno imati s virusom, onda će se promijeniti očekivanja i samim time će se i potrošnja povećati. To je ona ključna stvar“, rekao je Globan.
Globan je rekao da su projekcije Vlade, Europske komisije i drugih institucija da ćemo imati relativno brz oporavak, te da EK čak kaže da će šampioni europskog rasta biti - Hrvatska i Grčka.
Globan je rekao da će podaci za drugi kvartal biti dramatični - možemo očekivati pad BDP-a i od 20 posto. U tome vidi jedan od razloga zašto se izbori održavaju uskoro, prije objave tih podataka. Međutim, kako je dodao, za hrvatsku ekonomiju najvažniji je treći kvartal, dok drugi sam po sebi nije toliko bitan, pa čak i dvoznamenkasti pad u njemu ne mora biti toliko izražen na godišnjoj razini.
Štednja i financijska imovina
Globan je također rekao da čak i sama najava krize dovodi do vala lagane panike ljudi oko njihove štednje i financijske imovine.
„Da smo u euru, pola problema bi s te strane nestalo i ne bi bilo tako nekog straha i negativnog očekivanja po pitanju tečaja, i samim time središnjoj banci lakše je obuzdavati potencijalne nestabilnosti“, rekao je Globan.
Voditelj Željko Kardum rekao je da prvi put u povijesti država sama sebi prodaje obveznice kako bi zadržala njihovu cijenu - ali, kako je istaknuo Globan, ne na primarno, nego na sekundarno tržište.
„HNB promatra što se događa u Europi, da središnje banke tu nisu birale sredstva. Samo, opet je tu pitanje mjere. Ulazite u područje moralnog hazarda, odnosno, ako država i vlada vide što središnja banka radi, da su oni davatelj posljednjeg utočišta, mogao bi se pojaviti u njima nekakav nagon "Ajmo još, imamo sigurnoga kupca". I tu je sad opasan balans i treba biti jako oprezan u kojem iznosu će se to u budućnosti događati jer, ako se pošalje pogrešna poruka državi, to bi se moglo i zloupotrebljavati”, rekao je Globan.
Izvor: HRT
