Oko 27 milijardi kuna kredita trenutno je u odgodi plaćanja, no banke ih ne moraju još knjižiti kao loše plasmane.
Čim odgoda istekne, očekuje se »udar, koji banke već plaćaju nižim dobitima, koje si ne smiju isplaćivati - piše Novilist.
Mjere pomoći građanima i poduzećima u vidu moratorija na kredite krenule su u ožujku, u fazi totalnog zatvaranja ekonomije, a odobravane su većinom na tri do šest mjeseci, tako da otprilike u rujnu istječe ovaj period počeka za većinu tih kredita.
Pitanje je što će biti sada, koliko je korisnika kredita uspjelo prebroditi ovo razdoblje, te će normalno nastaviti plaćati kredit tamo gdje su stali, a koliko će ih bespovratno otići u zonu nenaplativog.
Novi list je to pitao i banke, koje zasad ne govore u konkretnim brojkama, osim da sve prate i da se moratorij još može ugovoriti.
No, koliko će toga ostati stabilno, a koliko će kredita morati otpisati, još se ne izjašnjavaju.
Sve to prijeti novim blokadama za dužnike, tvrtke i građane koje je kriza pogodila, ali i neželjenim scenarijem da banke te loše plasmane, kao što su i do sada radile, prodaju dalje agencijama za naplatu potraživanja.
S druge strane, iako kamate nikad nisu bile niže, novi krediti sve se teže dobivaju: banke su postrožile procedure odobravanja, da si valjda, uz ove postojeće poluproblematične partije, ne navuku i nove.
Ponovno je profunkcionirao i HROK, popularno nazivan »crna lista dužnika« (iako to nije isto), pa i to sve više koči nove plasmane.
Što se dakle loših, nenaplativih kredita tiče, oni su u ožujku bili na relativno niskih 5,4 posto, oko koje se bankarski sektor i sada formalno kreće, ali samo zato što je HNB svojom prilagođenom, ali i s Unijom usklađenom regulativom, bankama omogućio da ove »privremeno loše plasmane« tako i tretiraju, odnosno – ne moraju ih knjižiti kao problematične.
U suprotnom, već bi otkad skočio njihov iznos.
U HNB-u kažu da se time »eventualno priznavanje gubitaka po plasmanima poduzećima čije će poslovanje trajno biti narušeno pandemijom odgađa do trenutka kada će se moći procijeniti s više pouzdanja.«
Prema zadnjim podacima HNB-a, samo do 10. lipnja ukupan broj podnesenih zahtjeva za izmjenu uvjeta plaćanja kredita iznosio je 80.565, s ukupnim iznosom od 41,8 milijardi kuna, od čega je, kažu, odobreno 75,7 posto zahtjeva i 65,6 posto s obzirom na iznos.
Po broju zahtjeva prednjače kućanstava, a po iznosima poduzeća
To znači da je barem 60-ak tisuća kreditnih partija građana i poduzeća, s ukupnim iznosom dugovanja od gotovo 27 milijardi kuna, kod banaka trenutno u nekom obliku »posebnog statusa« uslijed korona-krize, a gotovo sve se ustvari odnosi na moratorije i odgode plaćanja.
U međuvremenu su vjerojatno neki klijenti dodatno podnijeli zahtjev, ili tek planiraju, a neki su možda i prekinuli moratorij.
Ublažene privremene mjere
Kako banke, međutim, ipak žive od odobravanja kredita i ubiranja kamata, a budući da im dobit (koji si ne smiju isplaćivati), ionako pada, i one će, kao i ekonomija, uskoro biti prisiljene više se otvarati.
OTP banka primjerice bila je uvela privremene mjere temeljem kojih su se iz procjene kreditne sposobnosti isključila dodatna primanja (npr. bonusi, prihodi od najma, prihodi od turizma) te određeni dodaci na plaću poput naknada za prijevoz, terenskih dodataka i slično.
No, kako kažu u toj banci, u skladu s normalizacijom uvjeta poslovanja, od 2. srpnja ublažili su uvedene privremene mjere procjene kreditne sposobnosti i ostale uvjete kreditiranja (maksimalni iznosi kredita, kreditiranje određenih skupina rizičnijih djelatnosti).
U Erste banci priznaju da se, imajući u vidu objektivnu gospodarsku situaciju, u idućem razdoblju može očekivati nastavak blagog rasta nenaplativih (NPL) plasmana, pri čemu je, kažu, važno naglasiti da to neće imati značajniji utjecaj na redovno poslovanje banke koje je u potpunosti stabilno.
Između ostalog, navode kako do 30. rujna odgodu otplate kredita kod njih mogu zatražiti i oni klijenti koji to ranije nisu zatražili, pri čemu odgoda otplate može trajati najdulje do 31. prosinca, dok je za klijente koji ostvaruju primanja po osnovi bavljenja turizmom krajnji rok do 30. lipnja 2021.
Javiti se u banku
Klijentima banke kojima je istekao ili uskoro istječe rok odgode otplate kredita uslijed posljedica pandemije uzrokovane koronavirusom, kao i klijentima koji te posljedice i dalje osjećaju, nakon isteka odgoda banka nudi standardne mjere restrukturiranja kojima je cilj olakšati otplatu kreditnih obveza. Mjere restrukturiranja prilagođavaju se trenutačnim financijskim okolnostima u kojima se klijent nalazi.
Primjerice, uslijed gubitka posla odobrava se odgoda otplate kao privremena mjera, u skladu s rokom u kojem se očekuje da klijent nađe novo zaposlenje.
Dodatno, u slučaju trajnog smanjenja primanja omogućuje se produžetak roka otplate, s ciljem da se mjesečna obveza smanji, tumače u Ersteu.
Dodaju da vrlo aktivno komuniciraju s klijentima kojima istječe rok odgode otplate, kao i s onima koji odgodu nisu zatražili, ali su uslijed navedenih okolnosti počeli kasniti s uplatama rata kredita, a kako bi u direktnoj komunikaciji s njima saznala u kakvoj se situaciji nalaze, koja su njihova očekivanja i mogućnosti te kako bi im, u dogovoru s njima, bila u mogućnosti ponuditi najbolje pojedinačno rješenje.
U Privrednoj banci Zagreb kažu da pomno prate razvoj događanja vezano uz pandemiju, promjene u kreditnom portfelju i potrebe klijenata, te će sukladno tome adekvatno reagirati.
Naglašavaju da se klijenti s mogućim budućim poteškoćama u otplati, zbog neredovitosti ili smanjenja primanja, trebaju javiti u banku radi dogovora oko daljnjeg reguliranja svojih financijskih obveza.
Podsjećaju i da se zahtjev za moratorij može podnijeti do 20. rujna 2020.
Izvor: Novilist
