Deset poslodavaca odbija kandidate starije od 50 godina.
Prije nego što je pandemija COVID-19 opustošila tržište rada, ageizam, diskriminacija na osnovu životne dobi, je bila vruća tema. Istraživači strahuju da poslodavci i zaposlenici prečesto diskriminiraju starije kandidate jer imaju pogrešna shvaćanja.
Škola za javno zdravstvo Yale nedavno je ageizam identificirala kao globalni fenomen koji dramatično utječe na mentalno i fizičko zdravlje žrtava, piše
24 sata.
Istraživanje o ageizmu za 2019. godinu, koje je objavila kompanija Hiscox, otkrilo je da je jedan od pet anketiranih sudionika očekivao da će doživjeti ageizam oko 40. godine.
Predrasude prema kandidatima starije životne dobi sprječava tvrtke da iskoriste njihov stvarni talent, smatra Rachael Palmer, autorica istraživanja.
Deset posto poslodavaca odbija kandidate starije od 50 godina, a više od 30% 45-godišnjih radnika koji su bili uključeni u nedavnu analizu Centra za izvrsnost na radnom mjestu, iskusilo je neki oblik ageizma dok su bili zaposleni ili tražili posao u posljednjih 12 mjeseci.
„Ljudi stariji od 45 godina značajni su potrošači u našem gospodarstvu, ali kompanije se češće okreću mlađim generacijama“, rekla je Palmer.
U nedavnom izvješću, u kojem su detaljno opisani načini na koji stariji radnici prkose uobičajenim očekivanjima, istraživači su otkrili da je više od polovice samozaposlenih radnika starijih od 65 godina u potpunosti sposobno održavati svoju radnu snagu u svojim tvrtkama.
Palmer je identificirala pet mitova koji starije radnike često drže izvan tržišta rada:
• Imaju nižu produktivnost i sposobnost
• Zbog njihova iskustva, 'preskupi' su za tvrtku
• Skloniji su zdravstvenim problemima
• Ne razumiju tehnologiju
• Jedva čekaju penziju
„Mitovi koji pojačavaju konkurenciju između dobnih skupina su beskorisni i neistiniti. Starija radna snaga je budućnost. Tvrtke koje se ne prilagode ostat će zaostale“, smatra Palmer.
Izvor: 24 sata