Državna bi blagajna, s obzirom na sve zahtjeve, trebala još nekoliko desetaka milijardi kuna. Problem je što je proračunska rupa nakon prvih šest mjeseci nikad veća. Stanje državne blagajne ministar Marić predstavio je kolegama. Za njih i sve koji prate stanje financija nema iznenađenja. Iza Hrvatske financijski je tsunami koji zemlja ne pamti. Drugi dio godine bit će loš, ali ne kao prvih šest mjeseci.
Državni proračun ne pamti ovakvu rupu. Iza nas je najgorih šest mjeseci državnih financija.
Ministar financija prikupio je u prvih šest mjeseci 60,4 milijardi kuna. No to je za pet milijardi kuna manje nego prošle godine.
Zato je država trošila, i to 77,1 milijardu kuna. Točnije, 11 milijardi kuna više nego 2019. godine, pa je stoga i jasno da je rupa u proračunu nikad veća. Prvih šest mjeseci bila je 16,6 milijardi.
Usporedbe radi, prošle godine u istom razdoblju Zdravko Marić imao je minus u državnoj blagajni od 1,8 milijardi kuna.
Koronakriza, koja traje i dalje, dovela je do enormnog zaduženja države. Država se zadužila za otplatu starih kredita, ali i zbog krize za 53,8 milijardi kuna.
Koliko je to velik iznos, dovoljno govori podatak da se prošle godine ministar u istom razdoblju zadužio za 21,1 milijardu kuna. Koronakriza je dosad državu koštala 22 milijarde kuna.
Za potpore očuvanja radnih mjesta država je u prvih šest mjeseci platila 6,7 milijardi kuna. Očekivano, svih prihodi, pa i onaj od PDV-a, trošarina, doprinosa, padali su, a svi su rashodi rasli.
Umirovljenici mogu prvom polovicom godine biti zadovoljni – rasle su mirovine i za to je potrošeno 25,6 milijardi kuna.
Nije loše bilo ni zaposlenima u državi jer je i njima rasla plaća, za što je izdvojeno ukupno 15,5 milijardi kuna.
Ministru Mariću, baš kao i njegovim prethodnicima, najveći je problem zdravstvo. Tamo je minus od 10 milijardi kuna, što je već standardno stanje.
Izvor: dnevnik.hr
