Sniženja poreznih stopa samo su dio priče.
Ministarstvo financija u dvotjednu je javnu raspravu pustilo prijedloge izmjena četiriju zakona u okviru petog poreznog paketa. Uz rasterećenja kroz smanjivanje stopa poreza na dohodak i dobit oni donose i novosti koje u fazi najava nisu bile u fokusu, objavio je Poslovni dnevnik.
Jedna od njih vezana je uz porezni tretman otpisa kreditnih potraživanja banaka. Predloženim izmjenama Zakona o porezu na dobit propisuje se, naime, porezno priznati rashod kreditne institucije u iznosu otpisa potraživanja.
O tome se raspreda već godinama, a u MF-u računaju da bi to trebalo motivirati banke da umjesto prodaja kreditnih plasmana agencijama za otkup potraživanja u većoj mjeri posežu za konačnim otpisom. Time bi se, kažu, poboljšao položaj dužnika, građana i poduzetnika. To bi na važnosti moglo dobiti jer se očekuje da će jedna od posljedica koronakrize biti i smanjenje sposobnosti otplate kredita (dijela) dužnika, čime će se pak pojaviti i (veće) potrebe za restrukturiranjem kreditnih plasmana, uključujući i otpise.
“Kreditne institucije morat će dužniku i jamcu dostaviti pisanu izjavu o odricanju od prava naplate otpisanog iznosa potraživanja, tj. prestanku njihove obveze u navedenom iznosu otpisa, pri čemu iznos otpisanog duga neće biti uključen u oporezive prihode odnosno primitke”, objašnjavaju predlagatelji zakona.
Porez na dobit
U pogledu stopa poreza na dobit već otprije je poznato i najavljivano da peti porezni paket donosi novo smanjenje stope za mikro odnosno male poduzetnike s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna. Njima će se od iduće godine dobit oporezivati po stopi od 10 posto umjesto sadašnjih 12 posto. Isto toliko smanjenje predviđa se i za tzv. porez po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti, a ta promjena posljedica je izjednačavanja poreznog položaja inozemnih dioničara i članova društva koji nisu fizičke osobe s oporezivanjem dohodaka od kapitala u okviru Zakona o porezu na dohodak. Prijedlogom zakonskih izmjena predlaže se, usto, i spuštanje stope poreza po odbitku za nastupe inozemnih izvođača, i to s 15 na 10 posto, što je novost koja je ponajprije zanimljiva u području turizma.
Prilikom prethodne procjene učinaka snižavanja stope poreza na dobit procijenjeno je da će one rezultirati sa 125 milijuna kuna manjim opterećenjem mikro i malih poduzetnika.
Neke očekuju povećanja poreza
Istodobno, u oporezivanju dohodaka, porezna rasterećenja kroz niže porezne stope procijenjena su na oko dvije milijarde kuna. No, usporedno sa spuštanjem stopa sa 36 na 30 posto, sa 24 na 20 te s 12 na 10 posto pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti, neke porezne obveznike čekaju i povećanja poreza.
U oporezivanju tzv. drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena (nerazmjer imovine) oni koji se u prikazivanju primitaka ne drže zakonskih propisa penalizirat će se povećanjem obračunatog poreza po toj osnovi s 50 na 100 posto, kako u konačnici slijedom smanjenja gornjeg poreznog razreda (na koji se obračunava) ne bi zapravo došlo do ublažavanja “kazne” u odnosu na postojeće propise.
Naime, “kaznena stopa” od 50 posto na 36-postotni razred znači 54 posto, a njegovim spuštanjem na 30 posto uvećanje za 50 posto značilo bi 45 posto. Ovako će se u slučajevima nesrazmjera imovine taj raskorak opteretiti s ukupno 60 posto, odnosno nešto više nego danas. U Ministarstvu financija to objašnjavaju “odvraćajućim djelovanjem”.
Među novostima iz drugog plana vezanih uz oporezivanje dohodaka je i proširenje mogućnosti isplate primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci i isplatitelji primitka/plaće koriste kao način nagrađivanja i zadržavanja radnika.
Izmjenama zakona predlaže se, usto, i pojednostavljenje prijava primitaka po ugovorima o najmu za najmodavce. Ubuduće će za dostavu ovjerenih isprava biti zaduženi javni bilježnici, a Porezna uprava će po službenoj dužnosti utvrđivati poreznu obvezu.
Rasterećenje rada i poduzetništva
U Ministarstvu financija ističu kako će predložene izmjene utjecati na dodatno porezno rasterećenje rada i poduzetništva, a uz povećanje raspoloživog dohotka računaju i sa smanjenjem porezne evazije. Financijski učinak na proračune tj. smanjenje prihoda u proračunima lokalnih jedinica s osnove poreza na dohodak procjenjuje se na ukupno 1,99 milijardi kuna, s tim da će se “lokalcima” to kompenzirati iz središnjeg proračuna.
“Od toga se 1,67 milijardi kuna odnosi na efekte smanjenja stope od 36 posto na 30 te stope od 24 posto na 20, i to za dohodak ostvaren s osnove nesamostalnog rada, obrta i slobodnih zanimanja i drugog dohotka. Smanjenjem stope s 12% na 10 posto kod dohotka od samostalne djelatnosti koji se utvrđuje u paušalnom iznosu prihodi će se smanjiti za 20 milijuna kuna, dok će se zbog smanjenja stopa kod konačnih dohodaka prihodi smanjiti za 288 milijuna kuna”, stoji u objašnjenju zakonskih izmjena.
Nakon što je odlučeno da se u području PDV-a zasad ne ide s proširenjem snižene stope (od 13%) i na hranu koja je trenutno u režimu opće stope (25%), izmjene Zakona o PDV-u u ovom krugu poreznih izmjena jedine zapravo impliciraju više prihoda za proračun. Kao što je već najavljeno, u okviru usklađivanja s direktivama EU uskoro se ukida oslobođenje od plaćanja PDV-a za uvoz pošiljaka male vrijednosti (do 22 eura) u Uniju iz trećih zemalja, a regulira se i prodaja dobara na daljinu na način da se nakon prelaska praga od 77.000 kuna oporezuje u državi članici u kojoj primatelj dobara ima prebivalište. Dakle, strani porezni obveznici će iznad spomenutog praga plaćati hrvatski PDV i obrnuto. Financijski učinak na proračun teško procijeniti jer je teško predvidjeti navike i ponašanje potrošača, kažu u MF-u. Ipak, pretpostavlja se da će se prodaja dobara na daljinu povećavati, pa se s po te dvije osnove računa da bi se prihodi državnog proračuna iduće godine mogli povećati za 250 milijuna kuna.
Mimo toga, izmjene zakona o PDV-u predviđaju za porezne obveznike povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama sa 7,5 na 15 milijuna kuna, kao i proširenje mogućnosti primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu radi rasterećenja u smislu angažmana financijskih sredstava za plaćanje PDV-a pri uvozu.
Izvor: Poslovni dnevnik
