Povjerenstvo za fiskalnu politiku poručuje kako zbog trenutne situacije dio mjera mora 'na hlađenje'.
Povjerenstvo za fiskalnu politiku dalo je potporu Vladinim nastojanjima za što skorijom konsolidacijom javnih financija, ali je u utorak poručilo i da zbog visokog javnog duga i niske stope potencijalnog rasta poduzete mjere fiskalne politike moraju biti ciljano usmjerene, privremene i efikasne te stoga pozvalo Vladu da odgodi neke mjere, poput poreznih izmjena, koje ne ispunjavaju te kriterije, prenosi N1.
Povjerenstvo je na sjednici u ponedjeljak razmatralo smjernice za izradu državnog proračuna i sam prijedlog proračuna za 2021. godinu, koji je Vlada prošli tjedan uputila u saborsku proceduru, a u utorak je objavilo i opširno stajalište o tim dokumentima.
Osvrnuvši se, između ostalog, na Vladine makroekonomske projekcije prema kojima se, nakon očekivanog pada BDP-a u 2020. godini od 8 posto, u 2021. očekuje postepeni oporavak od 5 posto, odnosno 3,4 posto u 2022. te 3,1 posto u 2023. godini, Povjerenstvo zamjećuju da se te projekcije razlikuju po godišnjoj dinamici od zadnje raspoloživih makroekonomskih projekcija Europske komisije s početka svibnja 2020.
EK u tim projekcijama Hrvatskoj u 2020. predviđa ekonomski pad od 9,1 posto, uz snažni oporavak od 7,5 posto u 2021. godini. U Povjerenstvu ističu da se to može opravdati velikom promjenjivošću epidemiološke situacije, a samim time i ekonomske aktivnosti od svibnja 2020. do danas.
S obzirom na pretpostavke i nepoznanice o kretanju epidemije, Povjerenstvo ovakve projekcije smatra optimističnim. A s obzirom da projekcije ne odstupaju značajnije po razinama za 2021. godinu od posljednje dostupne projekcije EK, Povjerenstvo ih drži prihvatljivim, ali poziva Vladu na pozorno praćenje ekonomskih i proračunskih ostvarenja te pravodobnu reakciju ekonomske politike u slučaju većih odstupanja.
Poziv Vladi da razmotri porezne izmjene od početka 2021.
Povjerenstvo među mjerama koje bi Vlada trebala dodatno razmotriti ističe planirani nastavak poreznih izmjena od početka 2021. u dijelu smanjenja stopa poreza na dobit i dohodak. Primjerice, samo izmjene stopa poreza na dohodak s 36 na 30 i s 24 posto na 20 posto rezultirat će znatnim smanjenjem prihoda opće države za oko 1,85 milijardi kuna, ali je istovremeno zbog tih izmjena planirano povećanje kompenzacijskih mjera kao pomoći iz državnog proračuna, kažu u priopćenju.
Osim toga, Povjerenstvo predlaže Vladi da napravi evaluaciju prijašnjih i sadašnjih aktivnosti i poreznih izmjena kako bi se utvrdili njihovi stvarni fiskalni učinci na razvoj gospodarstva i ukupnog poreznog opterećenja.
Naime, Povjerenstvo pozdravlja napore usmjerene prema daljnjem smanjenju poreznog opterećenja, ali smatra i da je nužno potrebno procijeniti buduće rizike proračunskih rashoda uslijed ovolikog smanjivanja fiskalnog prostora, posebice imajući u vidu i druge rizike, kao što su sve veći dugovi zdravstvenog sustava, sustav plaća u javnom sektoru ili značajnih potencijalnih obveza s osnove izdanih državnih jamstava.
Vladu poziva i da razmotri i odgodu drugih mjera koje ne zadovoljavaju propisane kriterije vezane uz privremenu odgodu primjene fiskalnih pravila.
Ključni instrument i prilika za snažniju fiskalnu ekspanziju predstavljaju sredstva iz fondova Europske unije pa je potrebno uložiti maksimalni napor kako bi ih u što kraćem roku počeli povlačiti te njihovo usmjeravanje u ekonomski održive projekte koji će pridonijeti budućem ekonomskom rastu, ističe Povjerenstvo.
Pritom podsjećaju da je Hrvatskoj iz sredstava EU u idućem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju na raspolaganju ukupno 23,2 milijarde eura (173,7 mlrd kuna) za razvojne, strateške i reformske projekte. Također, Hrvatska već sada ima na raspolaganju i 5,1 mlrd. kuna iz Fonda solidarnosti Europske unije za obnovu potresom oštećenih područja koja se moraju povući u roku od 18 mjeseci i tu je nužno kvalitetnim projektima što brže i efikasnije iskoristiti što veći iznos.
Izvor: N1
