Dodaju kako je i u kriznim vremenima potrebno provoditi reforme.
Iako je koronakriza u punom jeku, hrvatski poduzetnici ne odustaju od zahtjeva da im se smanji porezno opterećenje. Trn u oku im je posebno PDV, budući da imamo jednu od najvećih stopa tog poreza na potrošnju u EU.
Kako piše Index, od nižih poreza, poručuju poduzetnici i analitičari, koristi bi imale kako tvrtke tako i građani, dok bi manji prihodi u proračunu državu natjerali na provedbu reformi. S druge strane, ističu, nastavak ovakve porezne presije put je u daljnje kočenje gospodarskog razvoja i nastavak rasta javnoga duga koji će otplaćivati generacije koje dolaze.
Zbog prevelike potrošnje države imamo velike poreze
"Potrošnja države u Hrvatskoj je prevelika i zato imamo velike poreze. Time se guši privatni sektor, a poduzetnicima i građanima ostaje manje novca. Uloga države kod nas je jednostavno prevelika, a posljedica toga je da nam je mogućnost izbora jako sužena", ocjenjuje za Index konzultant Andrej Grubišić.
Grubišić stoga predlaže da država tijekom četverogodišnjeg mandata vlade smanji svoju potrošnju za otprilike 10 posto ili oko 18 milijardi kuna. Naime, potrošnja opće države, u koju osim središnje državne blagajne ulaze još i izvanproračunski fondovi te lokalna samouprava, u sljedećoj je godini planirana u iznosu nešto manjem od 183 milijarde kuna, od čega se oko 158 milijardi kuna, prema vladinim podacima, odnosi na središnji proračun.
Istodobno s rezanjem javne potrošnje, dodaje Grubišić, država bi trebala smanjivati porezno opterećenje, a prije svega opću stopu PDV-a koja kod nas iznosi 25 posto. Grube računice pokazuju da bi smanjenje opće stope PDV-a državnoj blagajni na godišnjoj razini uskratilo oko dvije milijarde kuna, što znači da bi povratak na stopu PDV-a od 22 posto, koliko je iznosila prije posljednje recesije, stvorio rupu u proračunu od oko šest milijardi kuna. Ipak, kaže Grubišić, pad prihoda u državnoj blagajni zapravo bi bio manji jer bi se, s jedne strane, ukinula snižena stopa PDV-a, dok bi, s druge strane, manji porezi potaknuli tvrtke i potrošače kojima bi tako ostajalo više novaca. Osim toga, smanjenje stope PDV-a na 22 posto ili čak manje od toga ne bi se dogodilo preko noći, nego postupno, također tijekom mandata vlade.
Reforme treba provoditi i u krizi
Ipak, jasno je da bi država čak i u slučaju manjeg pada prihoda od PDV-a morala rezati potrošnju. Država, podsjetimo, u sljedećoj godini očekuje da će od tog poreza ubrati oko 53.7 milijardi kuna, što taj porez čini najznačajnijim prihodom u državnoj blagajni. Ekonomisti s kojima smo razgovarali kažu da postoji nekoliko područja u kojima je moguće ostvariti velike uštede te da se one ne moraju ostvariti preko noći, već postupno - planskim djelovanjem.
"Ne zagovaram agresivno restrukturiranje državnih financija ni lomljenje stvari preko koljena, već postupno smanjenje uloge države u ekonomskom životu u Hrvatskoj. To se može početi realizirati već u sljedećoj godini, budući da će državi ionako nedostajati novaca", ističe Grubišić.
I ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da koronakriza ne može biti izlika za neprovođenje reformi. Naprotiv, napominje, u dobrim godinama jačaju pritisci da se ništa ne mijenja, pa u 2021. godini vidi pravi trenutak za početak reformi.
"Javna potrošnja u Hrvatskoj je velika, a veliko je i porezno opterećenje. Sve dok imamo tako veliku ulogu države u gospodarskom životu, Hrvatska će stagnirati", ocjenjuje za Index Novotny.
Slovenija i Baltik su digitalizirali javne usluge, mi smo i dalje na biljezima
Prvo područje na kojem je moguće ostvariti uštede ekonomisti vide u državnoj upravi. Grubišić kaže da bi masu plaća u državnom sektoru postupno trebalo srezati za 10 posto, što bi oslobodilo, kako ističe, oko tri milijarde kuna. Za one koji bi morali otići iz javnog sektora, država bi se u prvoj godini vjerojatno morala zadužiti za isplatu otpremnina, no manji broj zaposlenih s većom produktivnošću srednjoročno bi stabilizirao javne financije. U plaće onih koji bi ostali raditi u javnom sektoru Grubišić ne bi dirao.
Ovdje valja podsjetiti kako dio ekonomista već godinama upozorava da u javnom sektoru, a posebno u državnoj upravi, ne postoji jasan sustav napredovanja i vrednovanja rada. Stoga dio ekonomista predlaže da se umjesto "zacementiranog" sustava koeficijenata u javnim službama uvedu platni razredi. Posljedica toga bila bi, kažu, veći angažman zaposlenih, kao i mogućnost njihova napredovanja ili pada na hijerarhijskoj ljestvici.
Novotny, pak, kaže da bi se velik dio problema s državnom upravom mogao riješiti digitalizacijom. Iako je pandemija koronavirusa dovela do jačanja digitalizacije u javnom sektoru, učinci su uglavnom bili kratkotrajni. Uz to, Hrvatska po digitalizaciji javnih usluga i dalje zaostaje za drugim usporedivim državama.
Izvor: Index
