Share
Tweet
Share
Pošalji prijatelju

Vlada usvojila ključni strateški dokument vrijedan 243,23 milijarde kuna

Vlada usvojila ključni strateški dokument vrijedan 243,23 milijarde kuna

Energetsku obnovu zgrada i nZEB novogradnje (zgrada gotovo nulte energije, op.a.) očekuje intenzivno investicijsko razdoblje, a uz direktive EU za to razvojni okvir donosi Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada RH do 2050.

Novi ključni strateški dokument – predlagatelj je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, upravo usvojen na Vladi, ukupno je ‘težak’ 243,23 milijarde kuna - prenosi Pd.

Toliko iznose za sljedećih 30 godina procijenjena potrebna ulaganja u energetsku i sveobuhvatnu obnovu fonda zgrada, dok mjere za dekarbonizaciju zgrada npr. u EU trebaju rezultirati 2050. smanjenjem ukupne emisije stakleničkih plinova za 80%.

U novom dokumentu jedan od ključnih aspekata je povezivanje seizmičke i energetske obnove, kako bi se oba procesa mogla odvijati istovremeno.

Prema ministru Darku Horvatu, uključivanje troškova seizmičke sanacije predviđeno je unutar politika i mjera za nacionalni fond zgrada koje strategija donosi, dok će zahvaljujući njezinu donošenju, osim iz ESI fondova, sredstva povlačiti i iz Fonda za oporavak i otpornost.

Usto, poticanje privatnih investicija u energetsku obnovu također je važna ‘poluga’ koja se promovira za ostvarenje strateških ciljeva.

Naime, dugoročni model financiranja obnove oslanja se na ESCO model putem ugovaranja energetske usluge, ali i na uspostavu financijskih instrumenata – fonda za urbanu obnovu za projekte energetske obnove putem sredstava EU fondova i razvojnih banaka kojima bi se ponudili dugoročni i održivi mehanizmi financiranja (zajmovi, garancije, equity) za korisnike iz javnog i privatnog sektora.

Za transformaciju cjelokupnog postojećeg fonda zgrada u energetski visokoučinkovit fond, što je naš strateški cilj do 2050. , ključno će biti osigurati kontinuiranu obnovu.

Polaznu točku, prema strategiji, predstavlja fond zgrada u 2020. umanjen za već obnovljene i novoizgrađene zgrade od 2011 do 2020., koji obuhvaća 110.143.965 m² u stambenim zgradama (38,5% su višestambene zgrade, ostatak su obiteljske kuće) i 58.722.937 m² u nestambenih zgrada, od čega 42,6 milijuna m² su komercijalne zgrade i 16 mil. m² javne zgrade.

Strategijom se određuje neposredno praćenje napretka kroz pokazatelje kojima se opisuje stanje u građevinskom fondu, kao i indirektno kroz smanjenje potrošnje energije u zgradarstvu.

Ujedno, prilika je to za praćenje koliko je poticajna troškovno učinkovita pretvorba postojećih zgrada u zgrade gotovo nulte energije (nZEB), kako stambenog i nestambenog sektora, tako i javnog i privatnog, u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada, što je cilj do 2050.

U odnosu na stopu energetske obnove zgrada koja iznosi 0,7 % površine (1,35 milijuna m² godišnje), i po čemu smo uz utrošak značajnih financijskih sredstava (uglavnom subvencije) ispod zacrtanih ciljeva, što ne zvuči obećavajuće, za zadani strateški cilj predviđa se značajno podizanje stopa obnove.

I to od 1% u 2021. na 3% u 2030., zatim na 3,5% od 2031. do 2040. i na 4% od 2041. do 2050.

Nakon što su se investitori pretežno oslanjali na javne izvore financiranja iz kojih su osigurana bespovratna sredstva, fokus se izgleda donekle seli i na poticanje privatnih investicija u energetsku obnovu, što je isto ključno za ostvarenje ciljeva.

Kako navodi potpredsjednica HGK-a za sektor graditeljstva i prometa Mirjana Čagalj, Dugoročna strategija predviđa nastavak energetske obnove javnih zgrada te po prvi puta značajnije otvara mogućnost za korištenjem privatnog kapitala kroz ESCO model provedbe, što HGK svakako podržava.

Nužno unapređenje

“HGK se u posljednje vrijeme snažno založila za ESCO model energetske obnove zgrada javnog sektora i komercijalnih zgrada, uz sufinanciranje iz ESIF sredstava koje treba pokrenuti u narednom razdoblju.

Program energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada koji se provodio u razdoblju 2014.-2020. treba nastaviti i u sljedećem višegodišnjem razdoblju, ali ga treba unaprijediti i omogućiti da osim privatnih poduzetnika vlasnika zgrada nositelji prijava za financiranje energetske obnove mogu biti i upravitelji zgrada u ime i za račun svih suvlasnika zgrade.

Sve je to dodatna prilika za domaću građevinsku operativu, koja ima znanja i kapaciteta”, navodi Čagalj ističući nužnost intenzivnijeg planiranja energetske obnove svih zgrada – i javnog i privatnog sektora.

Velika novost, kako dodaje, je uključivanje seizmike i požara kao obveze u rekonstrukciji postojećih zgrada, ali i kao dio prihvatljivih troškova što je vrlo pozitivno u kontekstu prevencije budućih kriza kao što je bio potres u Zagrebu.

Građevinarstvo je jedan od rijetkih sektora u Hrvatskoj koji i u doba ove krize bilježi rast, pa stoga u Komori ističu uvjerenje da je ovakav dokument dobar korak da se tako i nastavi i ovaj trend podrži.

Također, Čagalj kaže kako se nadaju se da će iz Dugoročne strategije proizaći i dinamičan i transparentan raspored natječaja za EU sufinanciranje energetske obnove, a na taj način se može osigurati trajan investicijski ciklus u građevinskom sektoru koji sve više podrazumijeva i obnovljive izvore, dekarbonizaciju te digitalne tehnologije.

Čeka li nas investicijski bum?

Osim što energetska obnova stambenog i nestambenog fonda zgrada treba biti jedna od mjera uklopljenih u ciljeve Europskog zelenog plana, to je i velika prilika za gospodarski rast jer nudi otvaranje radnih mjesta i jača građevinski sektor, pogotovo manje tvrtke lokalnog karaktera.

Naime, nakon što Horvatov resor po odluci Vlade Dugoročnu strategiju dostavi Bruxellesu, čime ona postaje sastavnica Nacionalnog integriranog energetskog i klimatskog plana EK, bit će to i prilika za praćenje napretka u ciljevima, ali i šire od toga.

Kad je o RH riječ, i druge analize poput one objavljene na Eurostatu u dijelu makroekonomskih učinaka, ukazuju na predstojeći investicijski bum koji će biti okidač za rast bruto dodane vrijednosti, i to za 9,346 milijardi kuna u razdoblju od 2021. do 2030., odnosno 8,126 milijardi kuna u razdoblju od 2031. g do 2050.

Čak 34%, odnosno 42% od toga odnosi se na projicirani porast BDV-a građevinarstva.

Što se učinka na državni proračun tiče, kroz poreze akumuliralo bi ukupno oko 3,5 milijarde kuna više. Procjene prate i rast ukupnog broja zaposlenih za 49.066 od 2021. do 2030., odnosno za 44.083 u razdoblju od 2031. godine do 2050., od čega značaj udio tiče se građevinskog sektora.

 

Izvor: Poslovnidnevnik

 

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.