Do kraja godine javni dug bi trebao iznositi oko 391,7 milijardi kuna.
Koronakriza je Hrvatsku dovela na sam rub prezaduženosti, a dugove stvorene tijekom pandemije koronavirusa, kao i one iz prethodnog razdoblja, otplaćivat će i generacije koje dolaze. Zaključak je to koji se može izvući iz posljednjih dostupnih podataka o stanju duga države, kao i o vanjskom dugu zemlje, piše Index.
Prema posljednjim procjenama eurostatističara, dug sektora države, u koji, osim središnje države, ulaze i lokalne vlasti te izvanproračunski fondovi, krajem lipnja je dosegao vrijednost od 85.3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Očekivanja analitičara Raiffeisena pokazuju da bi Hrvatska kraj 2020. godine trebala dočekati s javnim dugom u visini 87.1 posto BDP-a.
U ovoj godini država će jako povećati zaduženja
Pojednostavljeno, krajem 2020. godine javni bi dug trebao iznositi oko 391.7 milijardi kuna, ili 26.8 milijardi kuna više nego krajem prošle godine. Tada je, naime, sektor države dugovao, pokazuju podaci makroekonomista Raiffeisena, 292.9 milijardi kuna, ili 72.8 posto hrvatskoga BDP-a.
Hrvatska nije izoliran slučaj po rastu javnoga duga u Europi u jeku koronakrize. Povećanje javnoga duga u ovoj je godini prisutno u svim članicama. Štoviše, mnoge članice Unije imaju i znatno veću razinu javnoga duga od Hrvatske. Tako je, primjerice, sredinom godine, prema podacima Eurostata, javni dug Grčke iznosio čak 187.4 posto BDP-a, Italije 149.4 posto BDP-a, Portugala 126.1 posto BDP-a, Belgije 115.3 posto BDP-a, Francuske 114.1 posto BDP-a, Cipra 113.2 posto BDP-a, a Španjolske 110.1 posto. Sve te zemlje u prvoj polovici ove godine znatno su povećale razinu javnoga duga.
Rastu i dugovi ostalih članica EU
Ipak, postoji nekoliko razlika između njih i Hrvatske. Za početak, te su države razvijenije od Hrvatske, što će im, kažu ekonomisti, ipak omogućiti lakšu otplatu dugova. Nadalje, sve su one već u eurozoni, što im koristi i u politici zaduženja, dok se Hrvatska tek kvalificira za uvođenje jedinstvene europske valute, za što je jedan od uvjeta i svođenje javnoga duga na 60 posto BDP-a.
Vrijedi spomenuti i da Hrvatska ima najvišu razinu javnoga duga među novim članicama EU na istoku kontinenta. Tako je, primjerice, javni dug Slovenije krajem lipnja, prema podacima Eurostata, iznosio 78.2 posto BDP-a, Mađarske 70.3 posto BDP-a, Rumunjske 41.1 posto BDP-a, a Bugarske 21.3 posto BDP-a. Najmanju razinu javnoga duga među novim članicama i u EU sredinom ove godine je imala Estonija, 18.5 posto BDP-a. Inače, zemlje "Nove Europe" se razvijaju brže od Hrvatske, a po stupnju dosegnutog razvoja još je samo Bugarska iza nas.
Izvor: Index
