Pandemija nam je ukazala kako zacrtane poslovne ciljeve možemo ostvariti na različite načine.
„Naša iskustva s četverodnevnim radnim tjednom bila su odlična, ni u jednom trenutku nismo požalili zbog te odluke. No pandemija korona virusa sve je promijenila i još od prvog lockdowna prošle godine nismo to mogli održavati. Tada smo počeli raditi od doma, što je dovelo do toga da je bilo teško ne samo uzeti slobodan dan, nego i odrediti neko radno vrijeme. Završili smo tako da se čujemo i izvan radnog vremena zbog posla, te da je neke stvari puno teže napraviti od kuće nego iz ureda, pa su suradnici jedva dočekali da se vratimo u ured“, za 24 sata je rekla Renata Šeperić Petak, vlasnica i direktorica tvrtke Logička matrica, za poslovno savjetovanje, komentirajući informaciju koju prenosi Huffington Post - da je sve više tvrtki koje su upravo u vrijeme pandemije počele razmatrati takav oblik skraćenja tjedna.
Logička matrica tu je praksu uvela krajem 2018. godine, tako što su se radnici smjenjivali i svaki tjedan jedan od njih mogao je uzeti jedan slobodan dan, po želji i u dogovoru s ostalima, kako posao ne bi trpio. Tako bi svaki zaposlenik jednom u tri tjedna došao na red da jedan tjedan radi kraće, a dobri rezultati doveli su do toga da su u tvrtki razmišljali i o tome kako da to bude i češće.
„Tijekom lockdowna to nismo mogli prakticirati, jer su se promijenili uvjeti rada, a nakon povratka na posao još nismo bili u prilici da se vratimo toj ideji“, kaže Šeperić Petak.
No neke svjetske korporacije upravo su u vrijeme pandemije krenule u tom pravcu. Tako su u The Wanderlust Group, grupaciji za nove tehnologije sa sjedištem u Novoj Engleskoj, prošle godine rano zaključili da će pandemija loše utjecati na zdravlje njihovih 44-ero zaposlenika. Izvršni direktor Mike Melillo, u svibnju je donio odluku da ponedjeljkom svima bude slobodan dan, bez smanjenja plaća. Ideja je bila da to testiraju tijekom tri mjeseca, pa konačnu odluku donesu ovisno o rezultatima. Pokazalo se da je produktivnost radnika porasla za 40 posto, uz to oni iskazuju i veće zadovoljstvo životom jer mogu uspostaviti bolju ravnotežu između posla i privatnog života, te su manje izloženi stresu, a jedino što su izgubili bila je gomila sastanaka radi dogovora i koordinacija koji su se održavali ponedjeljkom. Slijedom toga, uveli su četverodnevni radni tjedan u praksu.
I Microsoftov ogranak u Japanu proveo je sličan pilot-projekt. Pokazalo se da samo jedan radni dan tjedno donosi manju potrošnju električne energije za 23 posto, te čak 59 posto manje isprintanog papira, što podrazumijeva i uštede za poslodavca.
Oglasi za četverodnevne radne tjedne primaju 15 posto više prijava
Prema web stranici agencije za zapošljavanje ZipRecruiter, udio poslova s četverodnevnim radnim tjednom učetverostručio se u posljednjih pet godina. Pokazalo se i da radnici radije biraju poslove u takvim tvrtkama. Tako Julia Pollak, ekonomistica ZipRecruitera, kaže da oglasi za posao koji nude četverodnevni tjedan u prosjeku dobivaju 15 posto više prijava od ostalih oglasa u istoj industriji, prema podacima tvrtke od 2018. do danas.
Do sada su ove godine natječaji za četverodnevne radne tjedne privukli 30 posto više prijava od ostalih oglasa za rad u osobnoj njezi, 24 posto više u turizmu, 16 posto više u zdravstvu, 10 posto više u tehnologiji, 9 posto više obrazovanje i 4 posto više u građevinarstvu - kaže.
Prošlog svibnja, novozelandska premijerka Jacinda Ardern preporučila je poslodavcima da pređu na četverodnevne radne tjedne, ali ne zbog ušteda ili zadovoljstva radnika, nego da bi potakli domaći turizam i nadoknadili gubitke tijekom pandemije. Ranije ove godine i španjolska je vlada odobrila trogodišnji pilot-program za pomoć tvrtkama u promjeni, navodeći uvjerenje da rad više sati ne znači i bolji rad.
„Sva dosad provedena pilot-istraživanja pokazuju slične rezultate: Kraći radni tjedan smanjuje stres i povećava zadovoljstvo radnika na poslu, što može dovesti i do veće učinkovitosti i boljeg obavljanja zadataka. Naravno, to ne vrijedi za sve kompanije, jer neke ne mogu prilagoditi radni proces tome, no u onima u kojima je to moguće, potrebno je tek malo dobre volje za prilagodbu“, kaže psihologinja Zvjezdana Dragojević iz tvrtke Prava forma.
Svi smo mi, dodaje, prije pandemije priželjkivali više fleksibilnosti na radnom mjestu, odnosno više autonomije u raspolaganju svojim vremenom i energijom, no rijetki su poslodavci na to bili spremni.
„Kod nas još prevladava svijest da treba kontrolirati radnika u određeno radno vrijeme, odnosno potreba da trebamo upravljati radnim vremenom, umjesto da osvijestimo da ne plaćamo radnika za 8 sati rada od 8 do 16 sati, nego za učinak rada, odnosno posao koji treba odraditi. Još je premalo svijesti poslodavaca i menadžera da je njihov posao da radniku zadaju jasne zadatke i ciljeve, te da mu pruže potrebnu potporu u njihovom izvršavanju, a da to gdje i kako će taj posao obaviti prepuste samom radniku“, kaže.
Pandemija je, dodaje, donekle razbila tu potrebu za nadgledanjem radnika, jer tijekom rada od kuće to i nije moguće, no donijela nam je i negativne promjene.
Psihologinja Zvjezdana Dragojević savjetuje fleksibilizaciju u sklopu koje će se slušati potrebe radnika, jer to povećava njegovo zadovoljstvo, a onda i predanost radu
„Prije svega taj osjećaj izolacije, zbog kojega su mnogi, zapravo, došli do toga da više ne prestaju raditi, odnosno da rade puno duže nego kad su radili u tvrtki, iako nema šefa koji ih nadgleda“, ističe psihologinja Dragojević. Dodaje kako je to nešto što ćemo morati mijenjati barem u organizacijama u kojima je fleksibilizacija uvjeta rada moguća.
„Pritom bih se založila za slušanje samih zaposlenika, odnosno uvođenje pravila koja uzimaju u obzir i njihovu želju. Jer, možda će biti onih kojima rad od kuće uopće ne odgovara, onih koji bi voljeli raditi četiri dana, ali i onih koji bi, možda, tijekom cijelog tjedna radili dulje, kako bi petkom bili gotovi u 12, ili tako da vrijeme rada mogu prilagoditi svojim potrebama“, kaže.
Dodaje kako je prije takve odluke svakako potrebno napraviti i neke prilagodbe u radnom procesu, te osigurati načine komunikacije u sklopu kojih će se informacije i zadaci prenositi tako da je svima jasno što se od njih očekuje, kako posao zbog toga što svi nisu u uredu ne bi trpio, no ima smisla potruditi se oko toga.
Izvor: 24 sata
