U pripremama je najdalje otišla Kina koja digitalnu valutu već eksperimentalno primjenjuje u nekoliko gradova.
Pojava kriptovaluta poput bitcoina potaknula je proteklih godina velike promjene u financijskom svijetu. Tragom tih privatnih pothvata, središnje banke u svijetu ubrzale su planove za uvođenje nacionalnih digitalnih valuta. Centralni bankari uz potporu vlasti u Švedskoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Europskoj uniji najavili su uvođenje digitalne krune, funte i eura, koji bi istisnuli iz upotrebe papirnate novčanice i kovanice. Prema zamisli, sve bi se moglo plaćati putem aplikacija na kompjutoru, mobitelu ili kreditnim karticama.
U pripremama je najdalje otišla Kina, koja digitalnu nacionalnu valutu već eksperimentalno primjenjuje u Shenzenu i još nekoliko
velegradova.Simboličnu međunarodnu probu Peking planira za Zimske olimpijske igre u veljači iduće godine, kada vlasti kane sportašima iz cijelog svijeta dodijeliti stanovitu svotu digitalnih juana za podmirenje njihovih troškova. Virtualnu nacionalnu valutu među prvima su lansirali Bahami, a nazivaju je »pješčani dolar«. Mogućnost uvođenja digitalnog dolara razmatraju američke vlasti, a o tom potezu razmišlja još 60 država.Pred
sjednica Europske središnje banke (ESB) Christine Lagarde izjavila je da bi Europska unija mogla digitalni euro dobiti do 2025. godine, pod uvjetom da ta zamisao najprije dobije potporu članica eurozone koje imaju svoje predstavnike u upravnom tijelu ESB-a, objavio je Novi list.
Razumni rok
„Trebamo osigurati da to napravimo ispravno, mi to dugujemo Europljanima“, rekla je Lagarde.
„Cijeli taj proces, budimo realistični, trajat će po mom mišljenju još četiri godine, možda i malo više“, procijenila je.
Prije prelaska na digitalnu valutu, središnje banke provode istraživanja o tome kakve bi bile njezine prednosti i mane. Prema mišljenju promatrača, posljedice mogu biti dalekosežne. Stoga je švedska centralna banka, najstarija u svijetu, već nekoliko puta pomaknula rokove za digitalnu krunu, iako ju je planirala uvesti još 2018. godine.
„Pet godina je razumni cilj“, kazao je Stefan Ingves, guverner švedske središnje banke, napominjući da će toliko vremena trebati za moguće odumiranje papirnatih novčanica u njegovoj zemlji, nakon što je pandemija u svijetu dodatno ubrzala praksu bezgotovinskog plaćanja.
Čini se da uvođenje nacionalnih digitalnih valuta ima velike izglede, dok je sudbina kriptovaluta poput bitcoina neizvjesna i dok je Facebook pod pritiskom američkih vlasti odustao od izdavanja svoje valute (libra). Kriptovalute su privatna inicijativa, a nacionalne valute su javne. Kriptovalute imaju ograničenu cirkulaciju i nestabilne su. Iza njih nitko ne stoji i nitko ne jamči njihovu vrijednost, dok iza nacionalnih valuta stoje države, odnosno centralne banke sa svojim deviznim rezervama.
Za razliku od decentraliziranih sustava kod kriptovaluta, gdje su plaćanja anonimna, u sustavu digitalnih javnih valuta postojat će centralni nadzor. Valute će izdavati središnje banke i tako kontrolirati sve financijske transakcije, pa i one koje sada ne nadziru.
Promatrači vjeruju da bi upotreba digitalnih valuta smanjila sivu ekonomiju, jer bi prisilila sve one koji rade na crno da legaliziraju svoju djelatnost i počnu državi plaćati poreze, što bi povećalo i sigurnost radnika.
Vidljive sve transakcije
Na taj način smanjiio bi se prostor i za kriminalne djelatnosti, osim ako skupine koje krše zakon ne nađu druge načine za međusobna plaćanja. Uvođenjem digitalnih valuta nitko ne bi mogao utajiti svoj novac od država, koje će putem središnjih banaka moći pratiti sve financijske transakcije pojedinaca i poduzeća, kod kuće i u inozemstvu. Zbog toga se mnogima diže kosa na glavi.
Tako je ESB je sredinom travnja objavio rezultate javnih konzultacija, prema kojima građani i poduzeća u EU-u smatraju da je »privatnost najvažnije pitanje« kada je riječ o uvođenju digitalnog eura. Istina, ispitani građani i profesionalci, prema ESB-u, vide puno koristi od digitalnog eura, jer bi se smanjili transakcijski troškovi, a povećala bi se mogućnost plaćanja preko granica. Međutim, ispitanici nisu skloni revoluciji jer, prema tumačenju ESB-a, žele da se »inovativni servisi integriraju u postojeće sustave plaćanja«. U svakom slučaju, prije uvođenja digitalnog eura, ESB će morati dobiti potporu javnosti, Europskog parlamenta i članica EU-a.
Sjedinjene Države kasne za Kinom i Europom u pripremama za digitalni dolar, ali predsjednik američke središnje banke (Fed) Jerome Powell nije zabrinut. »Ne moramo biti prvi, važno je da to učinimo ispravno«, kazao je Powell, dodavši kako je za prelazak na digitalnu valutu potrebna i potpora Kongresa, te da mnogi ljudi nisu skloni odreći se papirnatih novčanica
Izvor: Novi list
