Tek dvije banke u Hrvatskoj u sklopu svoje poslovne strategije imaju i strategiju vezanu za klimatske promjene.
Banke klimatske promjene uglavnom još ne doživljavaju kao trenutnu i ozbiljnu prijetnju po njihovo poslovanje, pokazalo je istraživanje HNB-a o pogledu banaka u Hrvatskoj na klimatske i okolišne rizike predstavljeno u četvrtak.
Istraživanje je predstavljeno u sklopu internetske konferencije “Uloga banaka u ozelenjivanju naših gospodarstava” (The Role of Banks in Greening our Economies), u organizaciji Hrvatske narodne banke (HNB) i Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD), objavio je N1.
Provedeno je među 20 hrvatskih banaka, a između ostalog je pokazalo da banke klimatske promjene ne doživljavaju kao trenutnu i ozbiljnu prijetnju po njihovo poslovanje.
Tako je tek jedna banka odgovorila da će te promjene imati generalno značajan utjecaj na hrvatski bankovni sustav, 11 banaka ocijenilo je da će taj utjecaj biti umjeren, a osam da će biti neznačajan.
Tek dvije banke u sklopu svoje poslovne strategije imaju i strategiju vezanu za klimatske promjene, izražavaju zabrinutost oko rizika te anticipiraju eventualne promjene regulatornog okvira. S druge strane, 15 banaka je reklo da čeka regulatore da naprave prve korake po tom pitanju, na pitanje o materijalizaciji rizika deset banaka je ustvrdilo da smatra da se oni neće materijalizirati u skorijoj budućnosti, dok je 11 banaka odgovorilo da ne pridodaje veću važnost izloženosti klimatskim i okolišnim rizicima po njihov portfelj.
Fizički rizik podrazumijeva financijski utjecaj klimatskih promjena, a na njega je u Hrvatskoj posebice ranjivo pet sektora – turizam, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i distribucija energije, a više od četvrtine izloženosti hrvatskih banaka prema nefinancijskim institucijama odnosi se na te sektore, od čega se većina financiranja odnosi na sektor turizma, pokazalo je istraživanje.
No, nijedna banka dosad nije kvantitativno procijenila svoju izloženost prema klimatskim i okolišnim rizicima, a zašto je tome tako banke između ostalog navode izostanak pouzdanih podataka i metodologije, kao i kvalificiranog osoblja.
Kao sektore s najvišim rizikom od klimatske tranzicije banke izdvajaju sektor prijevoza i prometa, zatim poljoprivredu, sektor motornih vozila, energije i naftnih proizvoda, kao i građevinski sektor, no unatoč tome, još nisu počele analizirati svoju izloženost prema klijentima iz tih sektora.
Većina banaka prepoznaje prilike koje donosi tranzicija na niskougljično gospodarstvo, pa ih tako tri četvrtine smatra da bi mogle imati koristi od te tranzicije putem financiranja “zelenih” projekata, no samo devet banaka je odgovorilo da nudi neki “zeleni” proizvod svojim klijentima, poput zajmova za energetsku obnovu zgrada ili kupnju električnih vozila.
Izvor: N1
