Teorija higijenika i motivatora, također poznata kao dvofaktorska teorija motivacije, razvijena je od strane Fredericka Herzberga. Prema ovoj teoriji, postoje dva tipa čimbenika koji utječu na motivaciju zaposlenika: higijenski i motivacijski čimbenici.
Herzberg je dvofaktorsku teoriju razvio 1959. godine, proučavajući uredske zaposlenike, a svojim je istraživanjem želio generirati informacije o tome koji poslovni čimbenici doprinose zadovoljstvu na poslu. Isto tako, zanimalo ga je i koji su poslovni čimbenici koji dovode do izostanka zadovoljstva.
Zaključak istraživanja bio je da moraju postojati (faktori) čimbenici koji doprinose određenom zadovoljstvu te ih je nazvao „higijenskima“. Ako ovi čimbenici nisu zadovoljeni, zaposlenici će biti nezadovoljni, ali sama njihova prisutnost neće nužno dovesti do visoke motivacije i zadovoljstva poslom. Dakle, oni neće doprinijeti visokim razinama zadovoljstva, međutim, ako nisu prisutni mogu utjecati na razvoj visoke razine izostanka zadovoljstva, odnosno do nezadovoljstva.
Uz higijenske, došao je do zaključka da moraju postojati i takozvani motivirajući čimbenici koji, ako su prisutni, mogu uzrokovati veliku količinu zadovoljstva. Nazvao ih je „motivacijskim“ (faktorima) čimbenicima. Motivacijski su čimbenici oni koji izravno pridonose zadovoljstvu poslom i motivaciji na radnome mjestu. Upravo ti motivacijski čimbenici su jedan od zahtjeva današnjih zaposlenika. Motivatori/motivacijski čimbenici tako mogu značajno doprinijeti povećanju produktivnosti zaposlenika.
Zbog ta dva čimbenika, tj. faktora, teorija je nazvana „dvofaktorskom“.
Higijenski čimbenici se odnose na okruženje u kojem zaposlenik radi, uključujući uvjete rada, plaću, odnose s kolegama i nadređenima, sigurnost na radnom mjestu, i sl. Ako su ovi čimbenici loši, oni mogu uzrokovati nezadovoljstvo zaposlenika, ali njihovo poboljšanje neće nužno dovesti do veće motivacije.
Higijenici, odnosno tzv.“ekstrinzični” ili vanjski faktori motivacije su (MindTools, 2016.):
- Primanja
- Odnos s nadređenima
- Odnos s ostalim kolegama
- Radni uvjeti
- Sigurnost posla
- Status
- Politika poduzeća
- Nadzor/supervizija
S druge strane, motivacijski čimbenici se odnose na samu prirodu posla i način na koji zaposlenik percipira svoj rad. Oni uključuju stavke poput priznanja za dobar rad, mogućnost osobnog razvoja i napredovanja, osjećaj postignuća, zanimljivost posla i sl. Ako su ovi čimbenici prisutni, zaposlenici će biti motivirani i zadovoljni svojim radom i radnom okolinom.
Motivatori, odnosno tzv. “intrinzični” ili unutarnji faktori motivacije su (MindTools, 2016.):
- Izazovnost posla
- Razvoj
- Osjećaj uspjeha
- Mogućnost napredovanja
- Odgovornost
- Samostalnost
Herzberg je zaključio da je potrebno raditi na oba tipa čimbenika kako bi se postigla visoka razina motivacije i zadovoljstva zaposlenika. To znači da poslodavci trebaju osigurati dobre uvjete rada (higijenski čimbenici), ali istovremeno i pružiti mogućnosti za osobni i profesionalni razvoj, promociju i prepoznavanje zaposlenika (motivacijski čimbenici).
Poslodavci bi trebali osigurati zadovoljenje osnovnih potreba na radnom mjestu, ali i omogućiti zaposlenicima prilike za rast i razvoj, prepoznati njihova postignuća i učiniti njihov posao izazovnim i smislenim. Na taj način poslodavci mogu stvoriti radno okruženje koje potiče motivaciju i zadovoljstvo poslom među zaposlenicima.
Istraživanje zadovoljstva zaposlenika korištenjem Pulser alata omogućuje vam da istražite i higijenske i motivirajuće čimbenike (faktore) među svojim zaposlenicima. Temeljem dobivenih rezultata moći ćete napraviti akcijske planove kako bi zadovoljstvo, a time i produktivnost vaših zaposlenika bila veća. Ne zaboravite, poradite prvo na higijenicima, jer bez njih, rad na motivatorima nema toliko učinka.
Pulser alat za istraživanje zadovoljstva zaposlenika omogućuje vam da istražite higijenske i motivirajuće faktore među svojim zaposlenicima.
