Djelatnici na sezonu nerijetko dolaze iz različitih krajeva Hrvatske, a u posljednje vrijeme i cijelog svijeta zbog čega ne čudi činjenica kako su sigurna primanja (54%) i smještaj (42%) od presudne važnosti prilikom odabira poslodavca
Poslodavci u turizmu su nikad ranije počeli tražiti sezonce, nude nikada bolje uvjete, ako je vjerovati najavama, perjanica našeg gospodarstva ove će godine trebati oko 60.000 sezonskih radnika. Da su sezonski radnici sve traženiji, pokazuju podaci portala MojPosao na kojem je od početka godine u kategoriji Turizam i ugostiteljstvo objavljeno 2.802 oglasa za posao i 1.399 oglasa u kojima je naznačeno da se traže sezonski radnici.
.png)
Ako, pak, pogledamo 2022. godinu vidjet ćemo da je tada na portalu MojPosao objavljeno gotovo 4.000 oglasa za sezonske radnike, što je 14 posto više u odnosu na godinu ranije te 28 posto više nego rekordne 2019. godine.
Dvije trećine oglasa objavljeno u kategoriji Turizam i ugostiteljstvo
Najviše oglasa objavljeno je u kategoriji Turizam i ugostiteljstvo gdje je zabilježeno više od 10.000 natječaja (odnosi se na sezonske i ne sezonske poslove). Ako tu brojku usporedimo s onom iz 2021. godine primijetit ćemo rast od 17 posto, odnosno 9 posto ako bi gledali 2019. godinu. Na drugom mjestu našla se kategorija Prodaje s 12 posto više oglasa za sezonske radnike.
Općenito gledano, najtraženija zanimanja u sezoni bila su: konobar, kuhar, trgovac, pomoćni radnik u kuhinji te pomoćni kuhar.
Što se tiče zastupljenosti po županijama, najviše sezonskih radnika tražilo se u: Splitsko-dalmatinskoj (31%), Istarskoj (22%), Primorsko-goranskoj (23%) te Zadarskoj (16%) županiji.
Napominjemo da u oglasima nemamo naznačen broj izvršioca, pa tako poslodavci kroz jedan oglas mogu zaposliti i više radnika.
Tri četvrtine ispitanika barem je jednom radilo u sezoni
Da je turizam perjanica našeg gospodarstva pokazuje i podatak da je čak 81 posto naših ispitanika barem jednom radilo u sezoni. Od ispitanika koji imaju iskustvo rada u sezoni, najveći dio njih sezonske je poslove odrađivalo za vrijeme školovanja i studiranja kako bi popunili budžet (35%), odnosno neposredno nakon školovanja i prije pronalaska posla u struci (19%). Nešto više od četvrtine ispitanika (28%) sezonskim je poslovima popunjavalo pauzu između stalnih poslova. Sezonske poslove s nadom da će ostati „za stalno“, radilo je 28% ispitanika. Svaki peti ispitanik (19%) izjavio je kako je sezonski posao „baš po njegovoj mjeri“ i kako mu odgovara takav način rada.
Gledano po vrsti posla kojeg su naši ispitanici odrađivali, prednjače oni u ugostiteljstvu (63%), hotelijerstvu (recepcija, administracija) s 30% i prodaji (21%). S druge strane, najmanji dio njih radilo je u održavanju, sigurnosti ili proizvodnji (14%).
Sigurna plaća i osiguran smještaj od presudne su važnosti
Djelatnici na sezonu nerijetko dolaze iz različitih krajeva Hrvatske, a u posljednje vrijeme i cijelog svijeta zbog čega ne čudi činjenica kako su sigurna primanja (54%) i smještaj (42%) od presudne važnosti prilikom odabira poslodavca.
Zanimljivo je da je visina plaće tek na trećem mjestu, dok je radno vrijeme nešto manje važno.
Prednosti i mane sezonskog posla
Stjecanje novih znanja i vještina 60% ispitanika ističe kao prednost sezonskog posla. Tu je i upoznavanje novih ljudi (50%) te plaća koja je viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (49%).
Nešto više od trećine ispitanika kao prednost sezonskog posla vidi boravak na moru (38%), dok ih 34% smatra kako je glavna prednost sezonskog posla to što je sam posao zanimljiv i atraktivan. Tek manje broj ispitanika (10%) navodi kako sezonski posao nema prednosti.
S druge strane, više od pola ispitanika ograničeno trajanje sezonskog posla vidi kao njegovu najveću manu. Uz to, što je sezonski posao kratkog vijeka on je i intenzivan, odnosno puno intenzivniji nego cjelogodišnji posao, a upravo to kao manu navodi polovica ispitanika.
Da bi takav tempo rada trebao biti bolje financijski nagrađen smatra 43% ispitanika, koji upravo preniske plaće navode kao glavni nedostatak. Koliko je sezonskim radnicima smještaj važan potvrđuje i podatka da 41% ispitanika kao manu sezonskog rada navodi nedostatak ili neadekvatan smještaj.
Plaće u sezoni su bitna stavka
Za svoj sezonski rad naši ispitanici mjesečno očekuju minimalno 1.231 eura neto, što je čak 30% više u odnosu na prošlu godinu.
Mjesečna primanja, naravno ovise i o vrsti posla kojeg rade:
- Konobari u prosjeku očekuju mjesečnu plaću od 1.270 eura,
- Kuhari bi za svoj rad htjeli dobiti minimalno1.540 eura,
- Sobari i sobarice mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.013 eura,
- Recepcioneri smatraju da bi za svoj rad trebali ostvariti minimalno 1.136 eura,
- Prodavači u prosjeku očekuju plaću od 1.126 eura.
O istraživanju:
Istraživanje je provedeno na više od 500 ispitanika, od kojih je 68% žena i 32% muškaraca. Najviše ispitanika, njih 39% starije je od 40 godina, dok ih je 23% mlađe od 25 godina, a 24% ima između 31 i 40 godina te je 14% njih u dobi od 26 do 30 godina. Tri četvrtine ispitanika (69%) ima srednju stručnu spremu ili niže.
