Nakon četiri uzastopna mjeseca pada, na mjesečnoj razini zabilježen je rast registriranih nezaposlenih za jedan posto ili za 951 osobu
Prema posljednjim podacima HZZ-a, u lipnju je zabilježen pad registriranih nezaposlenih osoba u odnosu na isto razdoblje prošle godine i skroman rast u odnosu na svibanj Trend pada na godišnjoj razini nastavlja se i dvadeset sedmi mjesec zaredom, a u odnosu na lipanj 2022., broj registriranih nezaposlenih osoba smanjio se za 7089 osoba ili 6,7 posto.
Nakon četiri uzastopna mjeseca pada, na mjesečnoj razini zabilježen je rast registriranih nezaposlenih za jedan posto ili za 951 osobu. U skladu s navedenim, broj registriranih nezaposlenih blago je porastao na 98.709 osoba. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa registrirane nezaposlenosti zadržala se na 5,6 posto i u lipnju (-0,5 postotnog boda u odnosu na lipanj 2022.), pišu analitičari Raiffeisen banke.
U odnosu na lipanj 2021., broj nezaposlenih pri HZZ-u manji je za 27.523 osobe ili 21,8 posto, dok je i u odnosu na isto razdoblje 2019. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji za 13.460 ili 12 posto. Najviše nezaposlenih osoba u lipnju zabilježeno je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (16.204 ili 16,4 posto od ukupnog broja registriranih nezaposlenih), a slijede Osječko-baranjska županija (12.884 ili 13,1 posto) i Grad Zagreb (12.248 ili 12,5 posto). Na godišnjoj razini evidentirana nezaposlenost smanjena je u sedamnaest županija, a najveći pad zabilježen je u Ličko-senjskoj (za 18,2 posto). U ukupnome broju registriranih nezaposlenih u lipnju, 14.445 osoba ili 14,6 posto bilo je bez radnog iskustva (-4,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2022.).
S druge strane, 84.264 osobe (85,4 posto) imale su prethodno radno iskustvo, a najveći broj njih radio je u prerađivačkoj industriji (15,1 posto), trgovini na veliko i malo (13,6 posto), pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane (10,1 posto), javnoj upravi i obrani (9,4 posto) te građevinarstvu (8,3 posto), piše Tportal.
Unutar prerađivačke industrije najveći broj nezaposlenih zabilježen je u proizvodnji prehrambenih proizvoda, proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, preradi drva i proizvodnji proizvoda od drva i pluta te proizvodnji odjeće. Na kraju lipnja slobodnih radnih mjesta bilo je gotovo 20 tisuća, što je za 11,8 posto manje na mjesečnoj razini. Od toga se 8,7 posto odnosilo na sezonske poslove.
Prema podacima HZZ-a, broj zaprimljenih zahtjeva za boravak i rad stranih radnika u prvih šest mjeseci 2023. iznosio je 107.400 tisuća. Zaprimljeni zahtjevi odnosili su se na 399 zanimanja, a najtraženija su bila iz građevinskih i uslužnih djelatnosti. Pozitivno mišljenje dobilo je 90.856 zahtjeva. Najviše zaprimljenih zahtjeva pristiglo je iz Grada Zagreba, slijede Istarska i Splitsko-dalmatinska županija. Stopa registrirane nezaposlenosti zadržava se na rekordno niskih 5,6 posto.
'Odraz je to otpornosti tržišta rada zbog nedostatka radnika u pojedinim djelatnostima, uz još uvijek snažnu potražnju za radom. Na snažnu potražnju za radom upućuje i stopa slobodnih radnih mjesta. Rast broja nezaposlenih na mjesečnoj razini može odražavati ranije započeto sezonsko zapošljavanje zbog kojeg je učinak sezonalnosti tijekom lipnja bio skromniji. Uz uobičajene sezonske obrasce kretanja, tijekom 2023. očekujemo nastavak pozitivnih trendova. S druge strane, kretanja na tržištu rada ovisit će djelomično i o intenzitetu prisutnog usporavanja gospodarskih aktivnosti u europodručju i na ostalim tržištima', komentiraju RBA analitičari.
