U prijedlogu se spominje da smještaj mora osiguravati radniku „primjeren životni standard tijekom cjelokupnog boravka"
U predstojećim izmjenama Zakona o strancima koje je N1 imao prilike vidjeti, predviđa se da poslodavac, ako nudi smještaj stranim radnicima, to mora unijeti u ugovor o radu i osigurati da smještaj bude primjeren. Apsurd je da su do sada uvjeti smještaja bili propisani samo za sezonske radnike. Novost je i da, ako poslodavac zahtijeva da strani radnik plaća najamninu, njen iznos ne smije biti previsok u usporedbi s njegovim neto primicima od rada i u usporedbi s kvalitetom smještaja, kako se kaže u prijedlogu. Pitanje je ipak kako će se odrediti što je previsoko te kako će se nadzirati je li radnik svejedno završio u nekoj "rupi".
Jeste li znali da domaći poslodavci u Hrvatskoj, prema postojećim zakonskim odredbama, moraju osigurati „primjereni smještaj“ samo sezonskim radnicima, dok za ostale strane radnike, koji tu borave godinu i dulje, to uopće nije propisano pa nitko i nije provjeravao gdje i u kakvim uvjetima žive iako su mediji izvještavali o tome da su neki od njih završili u polunastanjivim, bijednim sobičcima ili kontejnerima bez sanitarija?
Taj regulatorni apsurd će, kako saznaje N1, napokon biti ukinut u predstojećim izmjenama Zakona o strancima koje bi trebale biti donijete ove jeseni.
Minimalni standardi
To, naravno, ne znači da će uvjeti smještaja stranih radnika automatski postati neproblematični, ali barem će postojati osnova da se stanje na terenu inspekcijski nadzire i prekršitelje kazni. Prema onome što smo vidjeli, predviđena kazna je od 660 do 920 eura, što nije drakonski, ali je barem moguće. Istina je, pritom, da poslodavac ne mora osiguravati smještaj stranom radniku, ali ako to čini i time ga, među ostalim, privlači da dođe raditi u Hrvatsku, onda mora poštivati određene minimalne standarde.
U prijedlogu se spominje da smještaj mora osiguravati radniku „primjeren životni standard tijekom cjelokupnog boravka”, odnosno zadovoljavati „opće zdravstvene i sigurnosne norme koje su na snazi u Republici Hrvatskoj“, te ne sadrži detalje s tehničkim uvjetima smještaja. Ministar unutrašnjih poslova to treba propisati pravilnikom, a nadajmo se da će to učiniti u kratkome roku od donošenja izmjena zakona.
Inače, svaka promjena smještaja stranih radnika morat će se u roku osam dana prijaviti policijskoj upravi, a za prekršaj je također predviđena kazna od 660 do 920 eura.
Zakonski se namjerava propisati da ako poslodavac osigurava stranom radniku smještaj, to mora biti jasno navedeno u ugovoru o radu koji s njime sklapa. On, jasno, pritom može zahtijevati da strani radnik plaća najamninu, ali njen iznos ne smije biti, kaže se, previsok u usporedbi s njegovim neto primicima od rada i u usporedbi s kvalitetom smještaja.
Uvjeti za najam
Kako će se sve to određivati – što je previsoko u odnosu na plaću ili kvalitetu smještaja – nije precizirano u prijedlogu koji smo imali prilike vidjeti, no kaže se da se najamnina ne smije automatski odbijati od plaće. Radniku mora biti dostavljen ugovor o najmu, odnosno dokument u kojem su jasno navedeni uvjeti najma.
Kad se radi o sezonskim radnicima, pravilnik o uvjetima smještaja postoji. U njemu stoji da je primjeren smještaj „čvrsti objekt u kojem stambeni prostor mora imati sanitarni čvor koji mora biti fizički odvojen od prostorija za boravak i spavanje”, s tekućom vodom i električnom energijom te mora ispunjavati „ostale zdravstvene i higijenske uvjete za stanovanje”.
Iako sve to zvuči zdravorazumski i logično pa vjerojatno nema poslodavca koji bi sam sebe, recimo, smjestio u sobu koja od zahoda nije odvojena zidom ili u kojoj nema tekuće vode, čini se da i takve detalje treba propisati. Dodaje se da najmanja osigurana kvadratura za smještaj iznosi 14 četvornih metara za jednu osobu, odnosno najmanje 44 četvorna metra za šest osoba, koliko maksimalno može biti osoba u jednom prostoru. Pitanje je da li su te kvadrature adekvatne za one koji u Hrvatskoj rade godinu i dulje, odnosno hoće li MUP taj standard za njih možda mijenjati.
Dozvole na tri godine
Među važnije novosti koje se spremaju kroz izmjene Zakona o strancima spada i to da će se produljiti rok trajanja dozvola za boravak i rad na tri godine (sada se izdaju samo na jednu godinu), a strani radnik će ubuduće moći, bez traženja nove dozvole, mijenjati posao kod istog poslodavca ili mijenjati poslodavca. Sada to, naime, može samo kad mu MUP ukine prvu te potom izda novu dozvolu za boravak i rad. Također, ako ima važeću dozvolu za boravak i rad, a ostane bez posla, strani radnik će moći biti u Hrvatskoj u statusu nezaposlene osobe do 60 dana i za to vrijeme tražiti drugi posao.
Podsjetimo, samo u prvih šest mjeseci ove godine izdana je više od 91 tisuća dozvola za boravak i rad stranaca, a lani ih je ukupno bilo izdano 125 tisuća.
