Doznajte kolika im je minimalna satnica, koliki mogu biti njihovi ukupni neoporezivi primici, ubraja li im se taj rad u staž i druge važne informacije vezane uz njihov položaj na tržištu rada.
Zbog nedostatka radnika na hrvatskom tržištu rada poslodavci su sve zainteresiraniji radno angažirati studente preko ovlaštenih posrednika. Štoviše, raste i interes za radno angažiranje učenika srednjih škola, koji mogu raditi samo tijekom školskih praznika, preko škola i učeničkih domova koji su pribavili dozvolu za posredovanje u zapošljavanju. Tomu pogoduju i porezni propisi jer su izmjenama propisa o porezu na dohodak od 1. siječnja 2023. povećani neoporezivi primitci studenata i učenika koji rade preko ovlaštenih posrednika.
Neoporezivi primitak povećao se s 15.000 kuna (1990,84 eura) na 3185,38 eura na godinu po studentu odnosno učeniku. Usto student ili učenik koji radi preko posrednika može na ostvarenim primicima koristiti pravo na godišnji osnovni osobni odbitak, koji u 2023. godini iznosi 6370,80 eura, tako da mu ukupna neoporeziva zarada može biti do 9556,18 eura, objavio je Lider.
Najmanje 4,38 eura po satu
Zakonom koji uređuje studentski rad propisan je način određivanja najniže satnice za rad redovitih i izvanrednih studenata; ove godine ona iznosi 4,38 eura po satu. Poslodavac kao naručitelj posla i student slobodno ugovaraju veću satnicu, a na mrežnim stranicama studentskih centara preporučene su više satnice ovisno o poslovima na kojima naručitelj zapošljava studenta; iznose do devet eura po satu. Ako student radi noću, u dane blagdana i neradne dane određene posebnim zakonom, nedjeljom ili prekovremeno, ugovorena satnica povećava se za 50 posto. Zakonom nije definirano koji se sati za studenta smatraju prekovremenim radom, pa analognom primjenom propisa radnog prava proizlazi da je za studenta rad u trajanju duljem od 40 sati tjedno prekovremeni rad. Za određivanje povećanje satnice za noćni rad također treba primijeniti propise radnog prava prema kojima se noćnim radom smatra rad od 22 sata uvečer do šest sati sljedećeg dana, a u poljoprivredi između 22 sata uvečer i pet sati ujutro idućeg dana.
Student koji radi najmanje šest sati dnevno ima pravo na plaćenu 30-minutnu dnevnu stanku. Tijekom stanke ima pravo na jednaku zaradu kao za razdoblja u kojima obavlja ugovorene poslove. Uz to se tripartitnim ugovorom, koji sklapaju naručitelj posla, student i posrednik, može ugovoriti pravo studenta na naknadu troškove prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla, topli obrok ili drugi način prehrane tijekom rada te druga dodatna prava studenta. Za učenike koji rade preko ovlaštenog posrednika nisu propisane minimalne zarade, ali propisane su obveze srednjoškolske ustanove u zaštititi učenika, i to tako da srednjoškolska ustanova solidarno odgovara za novčane obveze naručitelja prema učeniku.
Naručitelj posla ne plaća naknadu izravno studentu i učeniku. Nakon obavljenog posla, u pravilu mjesečno, ali može za kraće ili dulje razdoblje, na propisanom obrascu potvrđuju se obavljeni posao i broj odrađenih sati, što je osnova za posrednikovo izdavanje fakture. Posrednik naručitelju izdaje račun za obavljeni rad na kojemu osim zarade studenta ili učenika zaračunava obvezne doprinose po stopi od 5,5% i svoju proviziju. Provizija studentskih centara iznosi 12,5%, a provizija koju naplaćuju posrednici u zapošljavanju učenika najviše 10%.
Ista zapreka za roditelje
Ove godine nije izmijenjen iznos zarade koji nije zapreka da roditelj ili drugi porezni obveznik za uzdržavanog studenta i učenika koristi pravo na uvećanje svog osobnog odbitka – zarada do 3185,40 eura godišnje nije zapreka za korištenje olakšice. Za studenta i učenika koji radom preko ovlaštenih posrednika u tijeku godine ostvari primitak veći od 3185,40 eura roditelj ili druga osoba nema pravo na uvećanje osobnog odbitka. U iznos od 3185,40 eura uključuje se samo zarada studenta odnosno učenika, a ne i doprinosi plaćeni na ostvarenu zaradu, koji su normativno uređeni kao obveza posrednika. Ako je roditelj ili drugi porezni obveznik za studenta ili učenika tijekom godine koristio pravo na uvećanje osobnog odbitka (npr. pri isplati plaće), a iz podataka o godišnjem ostvarenom primitku uzdržavanog člana proizlazi da je to pravo izgubio, porezno tijelo u posebnom će postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak roditelju odnosno drugom poreznom obvezniku koji je za uzdržavanog člana tijekom godine koristio umanjenje porezne osnovice utvrditi razliku za plaćanje poreza na dohodak po godišnjem obračunu.
Studenti i učenici koji rade preko ovlaštenih posrednika nemaju pravo na mirovinski staž. U razdoblju rada oni su osigurani od posljedica ozljede na radu i profesionalne bolesti, ali ne teče im staž mjerodavan za buduću mirovinu. U tome se razlikuju hrvatski propisi u odnosu na većinu država članica Europske unije u kojima studenti mogu raditi samo u vrijeme školskih praznika, a ako se zaposle na određeno vrijeme, to razdoblje uključuje im se u mirovinski staž.
Izvor: Lider
Prouči trenutnu ponudu studentskih poslova na Mojposao i svoju karijeru stavi na pravi kolosijek!
